Hrvatska najavila konverziju kredita u švicarcima u eure

Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić u utorak je izjavio da Vlada tijekom rujna planira prihvatiti zakonsko rješenje kojim bi se trajno riješio problem kredita vezanih uz švicarski franak, procijenivši da će financijski trošak banaka na ime otpisa dijela glavnice tih kredita iznositi više od pet milijardi kuna (658 milijuna eura).

Grčić je istaknuo da se prijedlogom Vlade ide ka trajnom rješenju problema dužnika s kreditima u francima, s obzirom da su sada u primjeni dvije privremene mjere – o smanjenju kamata na te kredite na 3,23 posto, uvedenu 2014. godine, te zamrzavanje tečaja franka na 6,39 kuna (84,12 centa) za franak od siječnja ove godine.

“Apsurdno je da je dužnicima nakon osam ili devet godina otplate kredita u francima glavnica veća nego u trenutku kada su ugovarali kredit. Stoga je ključno da se tim ljudima pomogne”, izjavio je Grčić za Hinu.

Podsjetio je da je Vlada prepustila određeno vrijeme bankama da izravno s građanima iznađu odgovarajuće rješenje, no s obzirom da se to nije dogodilo, sada je donijela “vrlo snažnu političku odluku da se ide prema modelu trajnog rješavanja”.

Izjednačiti dužnike

“Ovim modelom u potpunosti se želi izjednačiti dužnike u švicarskim francima s onima koji imaju kredite u eurima. Time se eliminira problem utjecaja ekstremnog rasta tečaja franka na povećanje glavnice i ukupnog iznosa potrebne otplate kredita u švicarcima. Zapravo se time u idućem razdoblju u otplati ostatka duga u potpunosti oni izjednačavaju s građanima koji su zaduženi u eurima”, istaknuo je Grčić.

Kako je pojasnio, razlika koja je stvorena u prethodnom razdoblju se otpisuje, odnosno glavnica kredita se smanjuje, a taj ukupni trošak smanjenja ide na teret bankarskog sektora.

“Samo pretvaranje kredita bi se događalo prema tržišnom tečaju, znači onom koji će biti na dan konverzije, pri čemu bi se onda unazad računala razlika rasta glavnice temeljem tečajnih razlika i na taj način bi se utvrdio ukupni porast izazvan rastom tečaja franka koji bi išao u otpis”, pojasnio je Grčić.

Bankarski sektor moći će to koristiti kao poreznu olakšicu, što im je dijelom pomoć u lakšem svladavanju tog tereta koji se sad pojavljuje u njihovim bilancama, kazao je Grčić.

Izložio je primjer kredita od 100.000 eura i isto toliko švicarskih franaka, koji su sklopljeni u godinama 2005., 2006. i 2007. s rokom vraćanja od 25 godina, dakle otplaćuju se osam-devet godina. Bez privremenih mjera Vlade, odnosno najavljenog trajnog rješenja, razlika u iznosima otplate je od 25 do 30.000 eura, napomenuo je Grčić.

Vlada planira do početka listopada usvojiti sve potrebne zakonske akte kako bi se provelo trajno rješavanje tog problema.

HNB: Bez nepovoljnog učinka

Grčić ističe da se još razmatra hoće li se to učiniti uredbom Vlade ili prijedlogom izmjena zakona.

“Očekujemo da bi 1. listopada cijela priča krenula u smislu pretvaranja kredita iz franaka u eure, da bi banke krenule u izračun otpisa za svaki pojedini kredit i time bi se stvorila osnova za otpis dijela duga, kao i preračun ostatka duga prema kriterijima kredita u eurima”, naveo je Grčić, dodavši kako se procjenjuje da bi vrijeme od tri mjeseca, dakle do kraja godine, bilo dovoljno da se izvrši pretvaranje kredita u eure.

“Do kraja godine istovremeno bi prestale važiti privremene mjere, a banke bi mogle uključiti dio tih otpisa već u ovoj godini u porezne olakšice”, naveo je Grčić.

Hrvatska narodna banka ocjenjuje da izravni troškovi najavljenoga konačnog modela za rješenje kredita nominiranih u švicarskim francima ne bi trebali imati znatnije nepovoljne učinke na financijsku otpornost bankovnog sustava.

“Uz pretpostavku da bi se krediti nominirani u francima konvertirali u eurske i djelomično otpisala glavnica tako da se svaki kredit svede na iznos neotplaćene glavnice koji je jednak onome koji bi isti korisnik imao da je na isti dan uzeo kredit nominiran u eurima i uredno ga otplaćivao do danas, te činjenicu da bi teret troška djelomičnog otpisa glavnice snosile banke, HNB procjenjuje da bi ukupan trošak za banke koje u svom portfelju imaju kredite nominirane u švicarskim francima mogao iznositi između 5,5 i šest milijardi kuna [724 do 789 milijuna eura], odnosno 11 do 12 posto njihova kapitala”, navodi se u priopćenju objavljenom na internet stranici središnje banke.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović je izjavio da se već mjesecima radi na novom zakonu o kreditima vezanim uz švicarski franak, kojim će se oni konvertirati u eure i tako ‘jednom za sva vremena riješiti problem tih kredita’.

Podsjetio je kako se Vlada već dvije godine hvata ukoštac s problemom kredita u švicarcima, prvo kroz smanjenje kamatne stope, a onda s fiksiranjem tečaja.

Milanović: Riješiti problem

“Doveli smo se neodgovornošću i neradom prethodnih administracija te filozofijom ‘lako ćemo’ do situacije da je jedan broj hrvatskih građana u jako neugodnoj situaciji”, izjavio je Milanović.

Rekao je kako se tijekom izrade prijedloga zakona vodila briga o brojnim detaljima, poput toga da se oni koji su uzeli kredit u drugoj valuti ne osjećaju zakinuti, kao i da se vagala osobna odgovornost, ali i nenadane okolnosti koje su nastupile zadnjih nekoliko godina.

Kazao je kako se moglo ostati na postojećem rješenju zamrzavanja tečaja franka na 6,39 i da se onda prati taj tečaj, pa ako on krene padati, da onda Vlada intervenira, ali željelo se omogućiti građanima da se okrenu planovima, budućnosti i rješavanju problema.

“Želimo jednom za sva vremena riješiti problem kredita u švicarskim francima”, poručio je Milanović, izjavivši da se ne boji reakcije banaka, koje će nešto izgubiti, ali i dobiti kroz porezne olakšice.

“Vlada vodi Hrvatsku, a ne banke i ako banke neće tu zaraditi, prebacit će sredstva u nešto drugo, poput državnih obveznica”, odgovorio je na pitanje novinara o tome kako će na novi zakon reagirati financijski sektor.

Poručio je kako se time vodi briga o hrvatskim građanima, a ne da se pokazuju mišići bankama.

Mediji pišu da se priprema zakonski prijedlog o konverziji u euro svih kredita u ‘švicarcima’, uz otpis dijela glavnice kredita.

Procjenjuje se da kredite u švicarcima ima više od 55.000 hrvatskih obitelji.

Vladinim prijedlogom, koji bi se, po pisanju medija, trebao naći na jednoj od njezinih idućih sjednica, izjednačio bi se položaj korisnika kredita u švicarskim francima s onim koji imaju stambene kredite u euru.

HUB bez komentara

Kredit u švicarcima konvertirao bi se u eure po kamatnoj stopi koja je na dan dizanja kredita vrijedila za stambene kredite u eurima.

Potom bi se izračunala razlika u iznosu između kredita u francima i kredita u eurima i taj bi se iznos trebao otpisati u dijelu glavnice kredita.

Trošak takve konverzije iz franka u euro, prema neslužbenim informacijama, išao bi na teret banaka, a država bi iznos gubitka banaka kompenzirala priznavanjem kroz poreznu olakšicu.

U Hrvatskoj udruzi banaka u utorak nisu htjeli komentirati najave Vladina prijedloga, napominjući kako u ovom trenutku nemaju službenih informacija o mogućem rješenju koje priprema Vlada te kako bankovna industrija komentar može dati samo na temelju potpunog uvida u moguće rješenje.

“Stoga ćemo, ako i kada zaprimimo službenu informaciju od Vlade, pažljivo i detaljno razmotriti prijedlog rješenja te se potom očitovati i dati svoje komentare”, kažu u HUB-u.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO