Pčelari iz BiH ne žure s probojem na EU tržište

Med iz Bosne i Hercegovine dobio je zeleno svjetlo iz Brisela da može na police Evropske unije, ali proizvođači koji su bili suočeni s lošom sezonom ne žure s probojem na to tržište. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina bilježi veliki uvoz meda.

Al Jazeerina ekipa posjetila je Emira Muhtarija, pčelara iz Sanskog Mosta, koji je u proljetnom pregledu košnica. Dok se pčele spremaju za voćnu pašu, nada se boljem prinosu nego što je bio prošlogodišnji, kojeg su uništile kiše i poplave.

“Prošle godine nismo imali dva do tri posto prinosa meda u odnosu na neke najbolje godine”, kaže Muhtari.

Daleko od najbolje godine je poslovanje Apimeda iz Sanskog Mosta. Iz te pčelarske zadruge med sada plasiraju samo starim kupcima, a nestašica diktira poslovne planove.

“Imali smo neke manje količine izvoza meda. Međutim, mi kao država, nažalost, nemamo dovoljno količina za izvoz. Nastupamo samo na tržištu Bosne i Hercegovine”, ukazuje Nijaz Kadirić iz Apimeda.

Pripremili su se i za izvoz u EU, ali ne žure zbog računice. Objašnjavaju kako je maloprodajna cijena tegle meda u Bosni i Hercegovini od 7,5 do 10 eura i veća je nego u evropskim trgovinama.

“Činjenica je da nismo konkurentni. Znači, proizvodi iz Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju med i cijene meda u Bosni i Hercegovini, više su nego u zemljama EU-a”, kaže Kadirić.

Domaći med kvalitetniji od uvoznog

Kvalitet ili kvantitet – za bh. proizvođače, tvrde, važna je prva stavka. Uvoznicima u Bosni i Hercegovini odgovora količina koju tu mogu plasirati i prodati.

“Domaći proizvođači ne sumnjaju – njihov med kvalitetom odskače od onog iz uvoza, kojeg je, međutim, puno tržište u Bosni i Hercegovini”, javlja Al Jazeerin reporter Boris Gagić.

Ukupno je 220 tona meda uvezeno u 2014. godini, u vrijednosti 950.000 eura. Iz Bosne i Hercegovine u tom periodu izvezena je tona i po meda novčane vrijednosti 19.000 eura. Za prevazilaženje tog debalansa nude se savjeti.

“Zato mi našim proizvođačima savjetujemo da ukoliko izvoze med da se fokusiraju na manje radnjice, manja pakovanja”, kaže Tijana Slagalo iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Sva pakovanja mogu u EU, a ključni zahtjev iz Brisela – opremanje bh. laboratorija koje mogu naći nedozvoljene tvari u medu – ispunjen je. I nema prepreke za bilo kojeg proizvođača.

“Ukoliko ispunjava uvjete, dobija izvozni broj za euro tržište. Ukoliko ne, daju se preporuke što se treba učiniti da bi objekat ispunio uvjete za izvoz na tržište EU-a”, napominje Pavo Radić iz Kancelracije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine.

Tu mogućnost, uz izvezene male količine meda, iskoristila su dva proizvođača. Neki, poput Apimeda, trenutno računaju na bh. tržište, gdje, možda čudno zvuči, mogu ostvariti veću finansijsku dobit.

Izvor: Al Jazeera