Državni dug Hrvatske 85 posto BDP-a
Manjak u proračunu opće države u Hrvatskoj u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna (2,48 milijardi eura) ili 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug opće države dosegnuo 279,5 milijardi kuna (36,9 milijardi eura), odnosno 85 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj.
Usporedbe radi, manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 17,6 milijardi kuna (2,3 milijarde eura) ili 5,4 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2013. iznosio 266,1 milijardu kuna (35,1 milijardu eura), odnosno 80,6 posto BDP-a.
Čim su objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, na kojima se zasniva fiskalna kontrola Europske komisije, hrvatska Vlada je odmah predstavila mjere štednje, koje će poslati u Bruxelles.
Pred novinare su izašli potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija objavljujući kako se planiraju uštede od 276 milijuna eura ili 0,634 posto BDP-a. Bruxelles traži 0,4 posto.
Uštede na sve strane
Štedjet će se na materijalnim troškovima i subvencijama, spajat će se agencije, restrukturirati javna poduzeća. Osim toga, dodatnim trošarinama na duhan i benzin zaradit će gotovo 80 milijuna eura godišnje.
“Ne bih htio da pomislite ili da hrvatska javnost pomisli da ovo što radimo, radimo zbog ispunjenja zadaća prema EK. Ovo je prije svega za hrvatsko gospodarstvo, ovo je za hrvatsku državu, za brži oporavak i rast”, rekao je Grčić.
Da bi se potaknuo rast gospodarstva, smanjit će se parafiskalni nameti, primjerice vodni doprinosi, naknade za ceste i spomenička renta. Gospodarstvo će se time rasteretiti za blizu 42 milijuna eura.
Ipak, na nova pravila štednje morat će se naviknuti svi -od javnih poduzeća do agencija i ministarstava. Smanjuju se izdaci za službene automobile, za putovanja i autorske honorare.
Državne agencije više neće moći raditi u iznajmljenim prostorima, ako su oni skuplji od 11 eura po kvadratu. Bit će selidbi.
“Imat će kratki rok da krenu u traženje novih prostora ili kod Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) ili kod drugih jedinica lokalne samouprave, da pronađu mjesto, ali da budu unutar ovoga limita od 11 eura po kvadratu uključujući porez”, objasnio je Lalovac.
Za građane ipak neće biti dodatnih rezova. Plaće i mirovine, sigurne su.
“Građane se baš na najizravniji način neće ticati osim ovih trošarina. To su one stvari koje smo morali napraviti radi procedure prekomjernog deficita, ali to je u stvari malo”, rekao je premijer Zoran Milanović.
“Hoće li biti dovoljno, odlučit će Europska komisija. Osim ovih mjera štednje, Vlada dovršava i nacionalni plan reformi, koji bi također uskoro trebala poslati u Bruxellesu”, javlja Al Jazeerina novinarka Martina Kiseljak.
Fiskalni nadzor Europske komisije
Na predstavljenom izvješću temeljni fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od tri posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
Do rasta pokazatelja došlo je i zbog primjene nove ESA2010 metodologije, kako prenosi Hina.
Najveći uteg na proračunski deficit imao je statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi mirovinski stup, jer se po statističkim pravilima ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka, pa je deficit uvećan za 3,07 milijardi kuna (489 milijuna eura), navodi se u izvješću Državnog zavodu za statistiku (DZS).
Također, bitan utjecaj na povećanje deficita imalo je preuzimanje duga HŽ Carga, u iznosu od 955 milijuna kuna (126 milijuna eura).
Deficit veći od procjene
Reklasifikacija dviju financijskih institucija – HBOR-a i DAB-a – pozitivno je pak utjecala na istu kategoriju, dok je uključivanje HBOR-a utjecalo na porast duga države u visini od 4,4 posto BDP-a.
Primarni deficit opće države iznosio je u 2014. 7,36 milijardi kuna (972,8 milijuna eura) ili 2,2 posto BDP-a, dok je u 2013. iznosio 6,17 milijardi (815,5 milijuna eura) ili 1,9 posto BDP-a, navodi se u izvješću DZS-a.
Ministar financija Boris Lalovac, ranije u travnju najavio je da bi, umjesto prvotno objavljenih 12,8 milijardi kuna (1,69 milijardi eura), prošlogodišnji proračunski deficit mogao iznositi između 16 i 18 milijardi kuna (2,11 i 2,37 milijardi eura).
Izvor: Al Jazeera i agencije