Draghi: Odgovor na krizu u rukama Grčke

Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi poručio je kako odgovor na krizu u Grčkoj leži u rukama grčke Vlade i da treba žurno uložiti mnogo više rada.

“Svi mi želimo da Grčka uspije izaći iz krize. Eurozona je sada bolje pripremljena nego 2012., 2011. i 2010. godine ako bi se stanje (u Grčkoj) pogoršalo”, rekao je Draghi u Washingtonu na polugodišnjem zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke.

Zasjedanje je za nekoliko visokih financijskih dužnosnika bila prigoda da pojačaju pritisak na Grčku, tražeći od nje da provede reforme, ali su i nastojali relativizirati ekonomski učinak evenutalnog pogoršanja grčke krize.

Međunarodni vjerovnici očekuju da Grčka preda popis reformi prije nego joj odobre očajnički potrebnu pomoć od 7,2 milijarde eura.

Draghi je odbio spekulirati što bi se moglo dogoditi ako Grčka ne plati dospjelo dugovanje.

Eurozona ima sada instrumente kojima se može suprotstaviti širenju krize, rekao je Draghi, no ipak je priznao da bi u slučaju pogoršanja eurozona “zakoračila u nepoznato”.

Njemačka, Sjedinjene Države i Francuska izrazile su žaljenje zbog presporog napretka Grčke u reformama.

‘Upadljivo sumorno’

Riječima “upadljivo sumorno” proljetno je zasjedanje MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu opisao britanski ministar finansija, George Osborne, okrivljujući za sve grčku finansijsku krizu.

“U ovom trenutku mi je potpuno jasno da jedan pogrešan korak ili greška na bilo kojoj strani može lako da vrati evropske zemlje u neku vrstu opasne situacije koju smo vidjeli prije tri do četiri godine. Kritična tačka izgleda dolazi u maju”, izjavio je Osborne.

Nije usamljen u ovom mišljenju, a upozorenje je stiglo i od samog američkog predsjednika Baracka Obame. 

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Italije Matteom Renzijem, Grčku je pozvao na da pokrene reforme i smanji birokratiju.

“Grčka mora da inicira reforme. Oni moraju da prikupe poreze. Moraju da smanje birokratiju i uvedu fleksibilnije uslove na tržištu rada”, rekao je Obama.

Američki ministar finansija Jack Lew otišao je i korak dalje i naglasio da Grčkoj ističe vrijeme. Ponovio je stav američke amdinistracije da se Grčka mora potruditi mnogo više.

“Mislim da je vrijeme ključno. Prošle su sedmice bez nekog opipljivog progresa kojem smo se svi nadali. Nemamo vremena za gubljenje i svim uključenima u proces sam rekao da moraju udvostručiti svoje napore. Grčki program mora biti ozbiljniji. Bio sam veoma jasan kada sam im rekao da, ukoliko se vrati kriza, najviše će pogoditi Grčku i njen narod”, poručio je Lew.

Novi krug pregovora

Grčka i njeni međunarodni kreditori danas je sastaju u Briselu kako bi razgovarali o programu finansijske pomoći Atini i reformama koje mora provesti u zamjenu za hitno otključavanje preostale tranše kredita pomoći.

Riječ je o 7,2 milijarde eura, pomoću koje bi ona platila obaveze koje joj dospijevaju na naplatu.

Međutim, do postizanja tog dogovora, Atina ostaje bez pristupa sredstvima koja su preostala u okviru paketa pomoći. I otuda trka s vremenom.

Najglasniji predstavnik grčke Vlade, njen ministar finansija Yanis Varoufakis, ranije je potvrdio kako su spremni na kopromis, ali ne i na predaju.

“Spremni smo na kompromis kako bi došli do brzog dogovora, ali ne želimo da se komprominutjemo. To nije ono zbog čega su za nas glasali na izborima”, smatra Varoufakis.

Izvor: Al Jazeera i agencije