MMF: Ekonomske reforme za investicije u regiji

MMF smatra da je za trajni rast od ključne važnosti očuvanje makroekonomske stabilnosti (Reuters)
MMF smatra da je za trajni rast od ključne važnosti očuvanje makroekonomske stabilnosti (Reuters)

Neadekvatne reforme tijekom proteklih deset godina vuku unazad zemlje Zapadnog Balkana, a bez hrabrog poticaja na nove reformske poteze ne može se očekivati da će regija privući dovoljno novih investicija, ocijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

“Bez hrabrog poticaja na nove reforme, zemlje Zapadnog Balkana ne mogu očekivati da će privući razinu dotoka novih ulaganja, potrebnu za financiranje brzog i održivog rasta. Zato se izlažu riziku da će zapeti na razinama dohotka manjim od trećine onog kod njihovih bogatijih europskih susjeda”, navodi MMF u najnovijem izvještaju pod nazivom “Zapadni Balkan: 15 godina ekonomske tranzicije”, prenosi Tanjug.

U većini zemalja Zapadnog Balkana, kako piše, izostala je široka politička podrška dalekosežnim reformama, što je predstavljalo ključni element preobražaja novih država članica.

Birokratija i korupcija

“Nameće se osjećaj da su reforme u regiji ostvarile premalo, a da su od rasta koristi imali samo malobrojni”, piše u ovom izvještaju.

Regija, kako je navedeno, daleko zaostaje za novim državama članicama EU-a, kada je riječ o strukturnom preobražaju, iako je proces pristupanja Uniji najjači katalizator reformi u novim članicama.

U nekim državama Zapadnog Balkana, navodi MMF, otpor privatnom vlasništvu značio je preživljavanje brojnih neefikasnih ili tvrtki u društvenom vlasništvu koje su nastavile opterećivati javne financije i raspodjelu resursa.

Pretjerana birokracija i korupcija i dalje opterećuju gospodarske aktivnosti, dok reforma korporativnog upravljanja i dalje ostaje neispunjeno obećanje.

MMF smatra da je za trajni rast od ključne važnosti očuvanje makroekonomske stabilnosti.

“Potrebno je očuvati dosadašnja postignuća, recimo nisku inflaciju. Zemlje koje su suočene s visokim fiskalnim deficitima i javnim dugom moraju hitno rješavati ta pitanja”, upozorava MMF.

Svugdje u regiji potrebna su ulaganja u sektorima izloženim uvoznoj konkurenciji kako bi se osnažio izvoz i smanjio visok trgovinski deficit i deficit platne bilance.

Kako upozorava ova međunarodna financijska institucija, i dalje postoje brojna neefikasna poduzeća, u državnom ili društvenom vlasništvu, koja je potrebno privatizirati.

Također, dodaju, ako se želi pogurati privatni sektor kao motor rasta, bit će potrebno pozabaviti se problemima konkurentnosti, uključujući preveliku birokraciju te loše upravljanje, a potrebno je napustiti i naslijeđene prakse koje sprečavaju rast zapošljavanja i narušavaju ishode na tržištu rada.

Problem nenaplativih zajmova

MMF poručuje da bi se uz to hitno trebalo pozabaviti visokim udjelom nenaplativih zajmova kako bi ponovno porasla kreditna aktivnost, što bi olakšalo oporavak.

“Rješavanje pitanja velikog broja nenaplativih zajmova (NPL) je prioritet ako je namjera podržati gospodarski oporavak kreditima. Iako rizike financijske stabilnosti ublažava solidana razina kapitala i zaliha u bankarskom sektoru, pitanje NPL-ova ostat će neriješeno ako se nastavi usporavati stvaranje profita i rast kreditiranja”, smatra MMF.

Da bi se ovaj problem riješio, potrebno je raditi na više strana – uključujući bolju naplatu kolaterala, bolji okvir za održanje trajnosti poslovanja i izvansudsko restrukturiranje te rješavanje uskih grla u preopterećenom sudskom sustavu.

Potrebno je udvostručiti reforme usmjerene na jačanje nadzora i regulacije financijskih institucija. Od ključne važnosti je, smatra MMF, stvoriti okruženje koje će omogućiti razvoj nebankarskog financiranja.

Razvoj nebankarskih financijskih tržišta doprinio bi diversifikaciji izvora financiranja, ocjena je ove organizacije.

Izvor: Agencije


Povezane

Vanjskopolitički komitet Evropskog parlamenta ocijenio je proces provođenja reformi u zemljama Balkana kao dio njihovih eurointegracija.

24 Feb 2015

Srbija u prethodne tri godine nije imala aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom, a posljednji pokušaj 2012. godine prekinula je ova institucija.

23 Feb 2015
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO