Evropska komisija odobrila grčki plan

Vlada Alexisa Tsiprasa za sada je uspjela odgoditi najgori scenarij (EPA)
Vlada Alexisa Tsiprasa za sada je uspjela odgoditi najgori scenarij (EPA)

Evropska komisija odobrila je prijedlog vlade Grčke za sprovođenje ekonomske reforme čime će se produžiti period finansijske pomoći toj zemlji, saopćili su danas zvaničnici Evropske unije.

Nakon Evropske komisije, prijedlog koji je nešto ranije dostavila Grčka vlada trebaju odobriti i ministri finansija EU, koji će danas održati konferenciju putem telefona.

Ako ministri daju pristanak, produženje perioda finansijske pomoći prezaduženoj Grčkoj morat će odobriti i nekoliko parlamenata, uključujući i grčki.

 Jeroen Dijisselbloem, šef eurogrupe koji se smatra zaslužnim za ovaj prijedlog, izrazio je optimizam.

“Mislim da je grčka vlada veoma ozbiljna i to je prvi korak”, kazao je on.

Ako sve strane daju svoj pristanak, Atina će do aprila morati saopćiti detalje implementacije reforme, a zatim zatražiti konačno odobrenje.

Odgođen bankrot

Grčka je s kreditorima u petak postigla dogovor o produženju financiranja na četiri mjeseca, što je odgodilo bankrot te države i izlazak iz eurozone već slijedećeg mjeseca.

Za sada je grčka vlada uspjela samo postići primirje s liderima monetarne unije, koje će trajati četiri mjeseca ili duže, ako kreditori prihvate novi grčki prijedlog reformi.

Vlada Alexisa Tsiprasa za sada je uspjela odgoditi najgori scenarij –  28. februara ističe postojeći kreditni aranžman s Trojkom. A Grčka za finansiranje u prvom kvartalu ove godine treba blizu 4,3 milijarde eura.

No, prave nevolje stižu tek sredinom godine – 20. jula na naplatu stižu obveznice, vrijedne 3,5 milijardi eura, koje je od Grčke otkupila Evropska centralna banka (ECB).

Model otplate duga

Mjesec dana kasnije grčka vlada će ECB-u morati isplatiti svega 300 miliona eura manje.

Kada se pogleda struktura ukupnog grčkog duga, koji iznosi 323 milijarde eura, ispada da eurozoni Grčka duguje 60 posto sredstava, 15 posto drže privatni vjerovnici grčkog duga, MMF-u Grčka treba vratiti 3,2 milijarde eura ili 10 posto ukupnog duga.

Tu su još ECB sa šest posto, a ostatak otpada na banke i druge vrste pozajmica.

Bit pregovora na relaciji Atina – Brisel jest pronaći model otplate duga koji će moći prihvatiti sve strane. Grčkim poreznim obveznicima teret je već odavno pretežak.

Iako im je nova vlada prije izbora obećala poštede, teško je vjerovati da će nove reforme, čak ako ih kreditori i prihvate, biti potpuno bezazlene za građane, od kojih četvrtina ne može do posla. A većina privilegiranih, s niskim, ali stalnim izvorima prihoda, pribojava se gubitka svog statusa u nekom novom valu otpuštanja, koji su često viđeni u ovoj zemlji.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Tsiprasova vlada sada treba odlučiti o tome odakle će dolaziti novac za vraćanje duga kreditorima.Porezi su oštro povećani tokom krize, ali i broj građana koji ih ne plaća.A upravo je sprečavanje izbjegavanja njihovog plaćanja jedna od ključnih reformi novog plana grčke vlade.

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO