Hrvatska privreda u plusu cijelu godinu

Hrvatski bruto društveni proizvod (BDP) raste četvrti kvartal zaredom, ali to još ne znači da je gospodarstvo te države izašlo iz recesije, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Prema riječima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, konačan zaključak o izlasku iz recesije može se donijeti tek nakon šest do dvadeset ciklusa.

Hrvatska narodna banka povećala je projekcije rasta BDP-a, pa se za ovu godinu očekuje da on bude 1,7 posto, a u 2016. 1,8 posto.

Posljedica je to povoljnog okruženja u zemljama vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske, rasta izvoza, kao i daljeg blagog oporavka osobne potrošnje.

Loša vijest – rast javnog duga

Loša vijest je da, unatoč rastu BDP-a, i dalje raste javni dug. Prema projekcijama, povećat će se i u 2016.

“Ono što i dalje ostaje da treba riješiti je konkurentnost hrvatske ekonomije, koja prvenstveno ovisi o cijelom nizu strukturnih promjena koje treba učiniti u ekonomiji kako bi se konkurentnost povećala. I s druge strane je rast javnog duga koji je vrlo visok i nije zaustavljen”, rekao je Vujčić. 

U godišnjem obraćanju novinarima rekao je da su glavni generatori rasta izvoz robe i usluga, rast osobne potrošnje i, prvi puta nakon šest godina, početak oporavka investicija.

Iako je projekcija optimistična, u usporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe, kako je naveo, Hrvatska još zaostaje, jer jedino Bugarska očekuje niži gospodarski rast.

Kada je reč o tržištu rada, Vujčić je konstatirao da je “došlo do laganog rasta zaposlenosti već ove godine i pada stope i registrirane i anketne nezaposlenosti”, ali je dodao da će te stope u 2015., ipak, ostati iznad 15 posto, što je i dalje najviši postotak među zemljama Srednje i Istočne Europe.

Efekt ‘grude snijega’

Hrvatski guverner je, također, upozorio na efekt “grude snijega” kada je riječ o rastu javnog duga, istaknuvši da je zemlji potreban primarni suficit od barem jedan posto BDP-a da bi se taj rast zaustavio.

To znači, kako prenose mediji, da bi iduća vlada trebala učiniti proračunske rezove od šest do osam milijardi kuna (od 780 milijuna do jedne milijarde eura), ovisno o ovogodišnjem proračunskom deficitu.

Vujčić je najavio nastavak ekspanzivne monetarne politike, objasnivši da će, između ostalog, HNB od iduće godine pokrenuti i strukturne repo aukcije s ciljem osiguranja dugoročnijih izvora kunske likvidnosti domaćim bankama, uz kamatne stope niže od tržišnih.

Ilustrirajući efekte takve monetarne politike, rekao je da u Hrvatskoj sada ima od osam do devet milijardi kuna (od 1,05 do 1,18 milijardi eura) viška likvidnosti na financijskom tržištu, što je tri puta više nego u eurozoni.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO