FED povećao kamatnu stopu, kriza je prošla

Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država povećale su referentnu kamatnu stopu prvi put nakon 2006. godine.

Kao što je većina ekonomista i očekivala, kamata je, sa dosadašnjih 0,25 posto, podignuta na 0,5 posto.

Iako se ovo povećanje čini minimalnim, ono može imati globalne tržišne posljedice, jer se time povećava i vrijednost američkog dolara u odnosu na druge valute.

„Prvo treba reći da je to znak da se američko gospodarstvo dovoljno opravilo za ovakav potez kojeg su investitori dugo čekali. Dalje, podizanje referentne kamatne stope znači da će američki novac postati skuplji, odnosno Središnja banka će dolare izdavati po većoj kamatnoj stopi. Na prosječnog američkog građanina sve ovo neće imati velikog utjecaja, barem ne u ovoj fazi“, iz Washingtona javlja novinar Al Jazeere Ivica Puljić.

„Ali, ako se nastaviti dizati vrijednost kamatne stope onda će oni koji budu željeli kupiti kući imati veću kamatu nego što je sada mogu dobiti. Trenutno je prosječna kamatna stopa za kuću ili stan  nešto malo preko četiri posto, dok je u vrijeme izbijanja financijske krize (2008.godine) iznosila 6,25 posto.“

Oporavak od finansijske krize

Šefica federalnih rezervi SAD-a Janet Yellen objasnila je značaj rasta referentne kamatne stope.

“Ovaj korak znači i kraj sedmogodišnjeg perioda tokom kojeg su Federalne rezerve referentne kamatne stope držale blizu nuli. Ovo znači i oporavak ekonomije od najgore finansijske krize i recesije od vremena velike depresije. Također, ovo je priznanje laganog progresa koji je učinjen otvaranjem radnih mjesta, povećanjem dohodaka i rasterećenjem ekonomskih prilika milionima Amerikanaca. Oporavak ekonomije se sigurno polako dešava, iako tak proces još nije završen”, dodala je.

Objavljeno je i da se očekuje da bi kamata do kraja 2016. godine trebala iznositi 1,375 posto.

Odluka o podizanju kamatnih stopa obrazložena je dobrim stanjem na tržištu rada u Sjedinjenim Američkim Državama te očekivanjima da će inflacija rasti do ciljane razine od dva posto.

Podizanje referentne kamatne stope znači da će američki novac postati skuplji, odnosno FED će dolare izdavati po većoj kamatnoj stopi.

Ali, to je, također, znak da se američka ekonomija oporavila od finansijske krize – znak koji su investitori željno očekivali.

Odluka FED-a utjecat će i na vrijednost dolara, koji bi trebao dobiti na vrijednosti u odnosu na ostale svjetske valute.

Hrvatska i BiH u dobrom položaju

To će se negativno odraziti na sve kredite u dolarima, što će, između ostalog, dodatno opteretiti zaduženost zemalja regije.

Gotovo 33 posto javnog duga Srbije odnosi se na kredite u dolarima.

Bosna i Hercegovina se nalazi u nešto boljem položaju, s obzirom na to da je njena valuta fiksno vezana za euro, a izloženost vanjskog  duga prema dolaru je manja od 10 posto.

Od država regije, u najboljem položaju nalazi se Hrvatska, koja je u velikoj mjeri kredite u dolarima pretvorila u eure, tako da će se odluka FED-a minimalno odraziti na otplatu duga ove zemlje.

Izvor: Al Jazeera i agencije