Pokrenuta prva vjetroelektrana u Srbiji

U Srbiji je počela proizvodnja struje pomoću vjetra. Do kraja godine proizvodit će se dovoljno električne energije da se pokriju potrebe stanovnika obližnjeg grada – Kule. Lokacija je odabrana nakon tri godine mjerenja jačine vjetra u toj državi.

Na 180 metara visine proizvodi se struja. Prvi put u Srbiji građane električnom energijom snabdijeva vjetar. Sedam godina bilo je potrebno investitoru da pokrene prvu vjetrenjaču. Četiri su prošle u čekanju dozvola, kažu.

„Morali smo se boriti sa zakonima, čekati neke promjene da bi se zakonodavstvo uskladilo sa novim dostignućima u obnovljivoj energiji, tako da su sada ovakvi projekti u potpunosti izvodljivi“, ističe investitor Tiziano Giovannetti.

Još dva generatora će biti u funkciji do kraja godine kada će ova italijansko-srbijanska kompanija raditi punim kapacitetom i snabdijevati umjesto dosadašnjih 2.300 – 8.000 stanovnika Kule na sjeverozapadu Srbije.

Struju će prodavati Elektrodistribuciji Srbije za 9,2 eurocenta, što je skuplje od cijene kilowata koju ta državna kompanija naplaćuje građanima. Razliku Elektrodistribuciji nadoknadit će država kroz subvenciju za zelenu energiju.

„Moramo voditi računa o tome kakva je platežna mogućnost građana. Svi mi želimo obnovljive izvore energije i borimo se za njih, ali tražimo tu neku liniju koja je balansirana. Niko od investitora ne realizuje ove projekte iz altruizma, svi rade nešto da bi zaradili. Mi se trudimo da zarade što je manje moguće, a da ipak rade“, navodi Aleksandar Antić, ministar energetike Srbije.

Evropski prosjek

Država je izdala dozvole za još 170 vjetrogeneratora koji bi trebali biti izgrađeni u narednih nekoliko godina, iz Kule javlja novinar Al Jazeere, Marko Subotić.

„Tek petina električne energije koja se proizvodi u Srbiji dolazi iz obnovljivih izvora, i to najviše iz hidrocentrala. Ostatak se proizvodi preradom fosilnih goriva. Plan je da se u narednih pet godina Srbija približi evropskom proseku i proizvodi trećinu struje iz zelene energije“, javlja Subotić.

Stručnjaci kažu da je ovo početak razvoja zelene energije, ali im nije jasno zašto i državni elektrodistributer ne ulaže u vjetroparkove.

„Feed-in tarife na vetroparkove se dobijaju na period od 12 godina. Za sedam, prema sadašnjim feed-in tarifama, onaj ko sagradi vetropark, vrati uloženu investiciju. Znači vrati kredit i ima pet godina da ubira profit. Pri tom, jedan vetropark ne traje 12 godina, nego 25 godina“, kazala je Jelica Putniković iz Balkan magazina.

U ovaj vjetropark uloženo je 15 miliona eura. Sljedeće godine, kažu, niknut će još jedan i snabdijevat će još 5.000 domaćinstava.

Izvor: Al Jazeera