Ekonomija u BiH stagnira, Srbija u minusu

Rast je nedovoljan za poboljšanje životnog standarda ili smanjenje nezaposlenosti (Reuters)
Rast je nedovoljan za poboljšanje životnog standarda ili smanjenje nezaposlenosti (Reuters)

Države jugoistočne Europe u ovoj godini u prosjeku mogu očekivati rast bruto domaćeg proizvoda od 1,3 posto, no među njima će biti velikih razlika, kako je to bio slučaj i u 2014. godini, prognoza je Svjetske banke, koja je istodobno predstavljena u Sarajevu te ostalim glavnim gradovima država u jugoistočnoj Europi.

Prognoza, koja se odnosi na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, ističe kako će vanjska potražnja ostati ključni pokretač rasta, a pogodna monetarna politika u eurozoni trebala bi pomoći državama toga područja u povećanju njihova izvoza.

Rast bi mogao biti potaknut i niskim cijenama nafte, a važni će biti i napori u obnovi od posljedica elementarnih nepogoda, što bi moglo povećati domaću potražnju.

Oporavak, ali ne za sve

“U 2014. godini imali smo oporavak za neke, ali ne za sve”, kazala je regionalna ravnateljica SB-a za jugoistočnu Europu Ellen Goldstein.

Dodala je kako je prošlogodišnji rast u cijelosti ipak bio nedovoljan kako bi se poboljšao životni standard ili smanjila velika stopa nezaposlenosti u tim zemljama.

Prema konsolidiranim pokazateljima, BDP u jugoistočnoj Europi rastao je 2014. godini za prosječnih 0,2 posto, iako je, primjerice, u Makedoniji iznosio čak 3,3 posto, na Kosovu 2,5 posto a u Bosni i Hercegovini je bio 0,4 posto.

Srbija je istodobno zabilježila negativni rast od minus dva posto.

Prema prognozama za 2015. godinu, najveći rast BDP-a ponovno može očekivati Makedonija i on bi trebao iznositi 3,5 posto.

Slijedi Crna Gora s očekivanih 3,4 posto rasta, Albanija s tri posto, dok bi on u Bosni i Hercegovini trebao iznositi 1,5 posto, a u Srbiji će ponovo biti negativan, i to minus 0,5 posto.

Projicirani rast BDP-a u 2015. godini u eurozoni, prema analizi SB-a, je 1,1 posto.

Iz SB-a upozoravaju i na rizike poput neizvjesnog oporavka eurozone, pojave deflacije, ali i produljenog trajanja ukrajinske krize.

Moguće nove elementarne nepogode

Reforme koje se očekuju od svih zemalja jugoistoka Europe također bi mogle potaknuti nezadovoljstvo stanovništva, a trebalo bi voditi računa i o mogućim novim elementarnim nepogodama, koje sve prognoze mogu dovesti u pitanje kako je to bio slučaj nakon poplava u svibnju 2014. godine.

Prema procjenama SB-a, te su poplave samo Bosnu i Hercegovinu stajale 15 posto njezina BDP-a, a Srbiju 4,7 posto.

Dok su u Srbiji oštećenja na objektima za proizvodnju električne energije nanijela štete gospodarstvu, uništeni usjevi naštetili su poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini.

Navedeni prioriteti za reforme su, između ostalih, ekonomske reforme u Bosni i Hercegovini, pomoć onima koji su socijalno najugroženiji, rad na strategiji upravljanja dugom, poboljšanje poslovnog okruženja i nastavak rada na poboljšanju koordinacije fiskalne politike.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO