Banke nude kratkoročnu pomoć zaduženima

Po mišljenju hrvatskog premijera, teret odgovornosti moraju preuzeti i banke (EPA)

Hrvatske banke su spremne na sebe preuzeti udar od povećanja tečaja švicarskog franka tokom slijedeća tri mjeseca i tako pomoći dužnicima s kreditima, a u međuvremenu treba potražiti trajno rješenje, izjavio je direktor Hrvatske udruge banaka nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.

Iz banaka su kazali da su u prvom razdoblju od tri mjeseca spremni snositi trošak toga da građani ne plaćaju povećane rate.
 
Premijer Zoran Milanović ranije je najavio da će Vlada tijekom ovog tjedna u Hrvatski sabor poslati zakonsko rješenje kojim će se olakšati položaj građanima koji imaju kredite u švicarskim francima.

“Tokom ovoga tjedna, u najkraćem mogućem razdoblju, Vlada će predložiti Saboru zakonsko rješenje po kojem će se položaj građana koji imaju kredite u švicarskim francima popraviti i neće biti lošiji nego što je bio”, rekao je Milanović u Banskim dvorima tijekom potpisivanja sporazuma o oprostu dugova najsiromašnjim građanima s blokiranim računima s čelnim ljudima Splita, Rijeke, Osijeka, Zagreba te HEP-a, Hrvatske pošte i HRT-a.

Milanović naglašava kako je rast švicarskog franka situacija u kojoj država mora djelovati jer se radi o “višoj sili i izvanrednoj situaciji” u kojoj država, odnosno Vlada i Sabor moraju djelovati.

“Više nema prostora za dugotrajne pregovore jer prijeti opasnost da jedan veliki broj ljudi naprosto u potpunosti izgubi kreditnu sposobnost, a onda će od toga štete imati i oni i banke”, rekao je premijer.

Pomoć građanima

“To je ono što možemo napraviti, prethodna vlada to nije činila, a mi činimo”, dodao je te podsjetio da je Vlada prije godinu i pol dana smanjila kamatne stope za kredite u švicarskim francima, a što je, kaže, pomoglo kreditno zaduženim građanima.

“Stvar se, kao što smo vidjeli, dodatno zakomplicirala. Radi se o višoj sili i izvanrednoj situaciji u kojoj država, dakle Vlada i Sabor prije svega moraju djelovati”, rekao je premijer.

Ističe da teret odgovornosti moraju preuzeti i banke. “Odgovornost je podijeljena. Tu su i banke odgovorne, to je danas još jasnije nego ranije, ali neću upirati prstom, neću biti populist i reći da su krive. Teret odgovornosti moraju preuzeti i banke”, kazao je Milanović.

Naveo je pritom da su banke i u prošloj godini imale dobit, “i to veću nego u prethodnom razdoblju”.

“To pokazuje da prostora za prilagodbu i dalje ima”, ustvrdio je premijer te ponovio da će se banke morati prilagoditi.

Prilagođava se i država koja je, ističe Milanović, uštedjela nešto manje od tri milijarde kuna (390 milijuna eura) u proračunu, a prilagođavaju se i građani “od prvog dana”.

Švicarska narodna banka (SNB) u prošli četvrtak je odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena ‘švicarca’ skočila prema euru oko 16 posto, i kreće se između jednog i 1,02 franka za euro.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna (tri milijarde eura), a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Prema procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u ‘švicarcima’, pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.

I Srbija traži rješenje

I Vlada Srbije će u razgovoru sa bankama i Narodnom bankom pokušati pronaći rješenje za problem koji je nastao zbog rasta vrijednosti švicarskog franka, rekao je premijer Srbije Aleksandar Vučić, koji je podsjetio da je u poređenju sa drugim zemljama u okruženju, mali broj građana u Srbiji zadužen u toj valuti.

Naglasio je da Vlada ne snosi nikakvu odgovornost za ovaj slučaj. 

Mađarska je jedna od rijetkih država čiji su građani prije desetak godina masovno dizali kredite u švicarskim francima, u kojoj kurs franka ne izaziva paniku ni među dužnicima, ali ni u Vladi premijera Viktora Orbana, kome je obećanje da će riješiti problem kredita bila jedna od važnijih poluga dolaska na vlast.
 
Krajem prošle godine je odlučeno da se krediti u francima i eurima pretvore u kredite u forintama po fiksnom kursu ispod tržišne vrijednosti, tako da promjena kursa švicarskog franka neće imati utjecaja na kredite od ukupno deset milijardi eura.
 
Na prijedlog Vlade, Vrhovni sud je odredio da gotovo 400 banaka, zbog nepravednih postupaka mora obeštetiti korisnike.
 
Prve odštete Mađarima će biti uplaćene na proljeće ove godine.
 
Izvor: Al Jazeera i agencije