Banke nude kratkoročnu pomoć zaduženima
Hrvatske banke su spremne na sebe preuzeti udar od povećanja tečaja švicarskog franka tokom slijedeća tri mjeseca i tako pomoći dužnicima s kreditima, a u međuvremenu treba potražiti trajno rješenje, izjavio je direktor Hrvatske udruge banaka nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.
“Tokom ovoga tjedna, u najkraćem mogućem razdoblju, Vlada će predložiti Saboru zakonsko rješenje po kojem će se položaj građana koji imaju kredite u švicarskim francima popraviti i neće biti lošiji nego što je bio”, rekao je Milanović u Banskim dvorima tijekom potpisivanja sporazuma o oprostu dugova najsiromašnjim građanima s blokiranim računima s čelnim ljudima Splita, Rijeke, Osijeka, Zagreba te HEP-a, Hrvatske pošte i HRT-a.
Milanović naglašava kako je rast švicarskog franka situacija u kojoj država mora djelovati jer se radi o “višoj sili i izvanrednoj situaciji” u kojoj država, odnosno Vlada i Sabor moraju djelovati.
“Više nema prostora za dugotrajne pregovore jer prijeti opasnost da jedan veliki broj ljudi naprosto u potpunosti izgubi kreditnu sposobnost, a onda će od toga štete imati i oni i banke”, rekao je premijer.
Pomoć građanima
“To je ono što možemo napraviti, prethodna vlada to nije činila, a mi činimo”, dodao je te podsjetio da je Vlada prije godinu i pol dana smanjila kamatne stope za kredite u švicarskim francima, a što je, kaže, pomoglo kreditno zaduženim građanima.
“Stvar se, kao što smo vidjeli, dodatno zakomplicirala. Radi se o višoj sili i izvanrednoj situaciji u kojoj država, dakle Vlada i Sabor prije svega moraju djelovati”, rekao je premijer.
Ističe da teret odgovornosti moraju preuzeti i banke. “Odgovornost je podijeljena. Tu su i banke odgovorne, to je danas još jasnije nego ranije, ali neću upirati prstom, neću biti populist i reći da su krive. Teret odgovornosti moraju preuzeti i banke”, kazao je Milanović.
Naveo je pritom da su banke i u prošloj godini imale dobit, “i to veću nego u prethodnom razdoblju”.
“To pokazuje da prostora za prilagodbu i dalje ima”, ustvrdio je premijer te ponovio da će se banke morati prilagoditi.
Prilagođava se i država koja je, ističe Milanović, uštedjela nešto manje od tri milijarde kuna (390 milijuna eura) u proračunu, a prilagođavaju se i građani “od prvog dana”.
Švicarska narodna banka (SNB) u prošli četvrtak je odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena ‘švicarca’ skočila prema euru oko 16 posto, i kreće se između jednog i 1,02 franka za euro.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna (tri milijarde eura), a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.
Prema procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u ‘švicarcima’, pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.
I Srbija traži rješenje
I Vlada Srbije će u razgovoru sa bankama i Narodnom bankom pokušati pronaći rješenje za problem koji je nastao zbog rasta vrijednosti švicarskog franka, rekao je premijer Srbije Aleksandar Vučić, koji je podsjetio da je u poređenju sa drugim zemljama u okruženju, mali broj građana u Srbiji zadužen u toj valuti.
Naglasio je da Vlada ne snosi nikakvu odgovornost za ovaj slučaj.