Svjetska banka snizila prognoze za Hrvatsku

Umjesto 1,2 posto, hrvatsko gospodarstvo će rasti za 0,5 posto - upozorava Svjetska banka (Igor Kralj / Pixsell)
Umjesto 1,2 posto, hrvatsko gospodarstvo će rasti za 0,5 posto - upozorava Svjetska banka (Igor Kralj / Pixsell)

Svjetska banka više je nego prepolovila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini te upozorila i na neujednačen oporavak svjetskog gospodarstva u cjelini, pod pritiskom posrtanja eurozone i Japana.

U zimskim prognozama za svjetsko gospodarstvo, Svjetska banka je prognozirala da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 0,5 posto, u odnosu na 1,2 posto, prognoziranih u lipnju prošle godine.

Prognoza rasta od 1,2 posto pomaknuta je za 2016. godinu za koju su prethodno prognozirali 1,8-postotni rast. Za 2017. u SB-u predviđaju rast aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu za 1,5 posto.

Svjetska banka objavljuje prognoze za svjetsko gospodarstvo, s posebnim naglaskom na zemlje u razvoju, dva puta godišnje, u siječnju i u lipnju.

Hrvatska bilanca plaćanja po tekućem računu iskazana udjelom u BDP-u trebala bi u ovoj godini iskazati višak od 1,3 posto, čime je SB snizio lipanjsku prognozu za 0,7 postotnog boda.

U 2016. višak bi se trebao smanjiti na 1,2 posto, u odnosu na 1,8 posto prognoziranih u lipanjskom izvješću.

U 2017. godini, višak bi prema procjenama Svjetske banke trebao kliznuti na samo 0,5 posto BDP-a.

Recesija u Rusiji

Svjetska banka objavila je prognoze za Hrvatsku u skupini tranzicijskih europskih zemalja s visokim dohotkom koja još obuhvaća Češku, Slovačku, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku i Rusku Federaciju, a objavljena je u sklopu prognoza za skupinu gospodarstava u razvoju u široj regiji Europe i središnje Azije.

U Svjetskoj banci očekuju da će ta regija u cjelini u ovoj godini ostvariti rast od tri posto, koji bi iduće godine trebao ubrzati na 3,6 posto, te na četiri posto u 2017.

Upozoravaju pritom na velike razlike među zemljama, izdvajajući prognoziranu recesiju u Rusiji.

S druge bi strane postupni oporavak eurozone trebao poduprijeti rast u Turskoj i u zemljama u razvoju u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Gruziju, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru, Rumunjsku, Srbiju, Zajednicu Nezavisnih Država (ZND) i Armeniju.

Ukupno bi zemlje u razvoju trebale ove godine u prosjeku zabilježiti 4,8-postotni rast, koji bi u 2016. trebao ubrzati na 5,3 posto, te na 5,4 posto u 2017.

Neravnomjeran oporavak

Za svjetsko gospodarstvo u cjelini banka prognozira rast od tri posto u ovoj godini, te od 3,3 posto u 2016.

U 2017. trebao bi neznatno usporiti, na 3,2 posto.

Oporavak je neravnomjeran, konstatiraju u SB-u, ukazujući na sve brži rast u američkom i britanskom gospodarstvu, obilježen oporavkom tržišta rada i nastavljenom iznimno blagom monetarnom politikom.

S druge pak strane gospodarske aktivnosti u eurozoni i Japanu neprekidno posrću, pritisnute nasljeđem financijske krize.

Pritom u Svjetskoj banci upozoravaju da bi produljeno razdoblje stagnacije odnosno deflacije u eurozoni ili Japanu moglo zakočiti i svjetski gospodarski rast.

Kao jedan od rizika po svjetski gospodarski rast izdvajaju i mogući pritisak niskih cijena nafte na bilance zemalja-proizvođača dok bi zemlje-potrošači mogle od njega imati koristi.

“Niže cijene nafte rezultirat će značajnim pomacima realnog dohotka iz zemalja u razvoju izvoznicanafte u zemlje u razvoju-uvoznice nafte”, procjenjuje direktor odjela za razvojne prognoze Ayhan Kose.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO