Hrvatska otpisuje dugove najsiromašnijim

Nakon Makedonije, i Hrvatska vlada odlučila je pomoći najsiromašnijim građanima otpisom dugova. Otpis će obuhvatiti dugove manje od 1.315 eura, koji se vuku duže od godine.

Kriteriji prema kojima će se odlučivati ko ima pravo na pomoć još se donose, a pitanje je ko će platiti tuđe dugove – banke ili ostali građani preko državnog budžeta.

Zagrepčanin Ivica Plečko hrani se u pučkoj kuhinji, jer mu kredit pojede cijelu mirovinu.

“Ljudi su prezaduženi, male su mirovine a imaju dugovanja. A nekima se oprosti i puno više. I mislim da bi to trebalo dići na jednu višu cifru ili barem dati nekakav dugi rok otplate”, kaže Plečko.

Njegov dug mnogo je veći od 1.315 eura, koliko je Hrvatska vlada postavila kao limit za oprost, i to ako je dug stariji od godinu dana.

Dogovaranje kriterija

S bankama i teleoperaterima još traju dogovori, a u sljedeće dvije sedmice znat će se i konačni kriteriji. Pomoći se mogu nadati nezaposleni, oni koji primaju socijalnu pomoć i umirovljenici s malim mirovinama.

“Još razmišljamo da li će to biti jednokratna mjera ili ćemo složiti neki projekt u koji bi mogli možda i naknadno ljudi ulaziti. Vrlo je osjetljiva problematika, puno je zakona koji nas već sada ograničavaju, ali tražimo modele za najugroženije, da oprostimo dio dugova koji su se nagomilali možda i ne njihovom krivnjom, jer su ostali bez radnih mjesta pa nisu mogli plaćati”, ističe Milanka Opačić, ministrica socijalne politike.

“U Hrvatskoj je zbog duga do 1.315 eura, blokirano 142 tisuće računa građana. Ukupni dug već je od 70 milijuna eura, a građani  najviše duguju za telefonske račune, potom bankama za kredite i kartice, a dužni su i državi i  komunalnim poduzećima” , izvještava reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

Potez Makedonije

Hrvatska nije jedina. Makedonija se odlučila na jednokratni oprost kredita i drugih dugova siromašnim porodicama kojima godišnja primanja ne prelaze 1.700 eura.

Ondje kod otpisa duga u bankama 90 posto pada na teret banaka, a za preostalih 10 posto ne moraju platiti porez državi.

O konkretnom rješenju u Hrvatskoj zasad nema dogovora.

“Brojke pokazuju da su banke samo jedni od vjerovnika tako da bez obzira na rješenje, banke će sigurno svojim aktivnostima poslovnim pokazati spremnost i sudjelovati i doprinijeti rješenju”, očekuje Zoran Bohaček, direktor hrvatske Udruge banaka.

Konkretan odgovor ne nude ni telekomi,  dok Vlada još nije ni počela razgovore s komunalnim poduzećima i javnim tvrtkama.

Cilj države je pomoći socijalno najugroženijima, a oni pak strahuju da će bez posla i s malim mirovinama opet kliznuti u minus.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO