Prijetnje Gazpromu zbog narušavanja tržišta

Ukrajina i dalje transportira ruski plin namijenjen EU (Getty Images)

Europski regulatori mogli bi nakon dvogodišnje istrage optužiti ruski Gazprom za zloupotrebu dominantne tržišne pozicije i ograničavanje konkurencije, potvrdio je europski povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia.

Gazprom je od rujna 2012. pod povećalom europskih regulatora koji ga sumnjiče da previše naplaćuje plin kupcima u srednjoj i istočnoj Europi, blokira suparničke opskrbljivače i otežava slobodan protok plina kroz neke države članice EU-a, podsjećaju europski mediji.

Kompanija je početkom godine navela kako se se želi nagoditi u tom slučaju, kako bi izbjegla moguću kaznu od čak 13,4 milijardi dolara, no pregovori s Europskom komisijom zapeli su na pitanju primjerene cijene plina.

Povjerenik Almunia rekao je u Europskom parlamentu da priprema slanje formalnog pisanog prigovora Gazpromu u kojem će Komisija navesti koja europska pravila Gazprom po njezinu mišljenju krši.

Ipak nije rekao kada će Gazpromu poslati taj dokument, prenosi EurActiv.

Gazprom ističe da slanje prigovora ne prejudicira konačan ishod istrage, ali to obično ne čini ako ne vjeruje u snagu svojih argumenata.

Kompanija može na prigovore poslati pisani odgovor ili zatražiti saslušanje iza zatvorenih vrata kako bi iznijela svoju obranu.

Istraga se odvija u jako osjetljivom trenutku zbog krize u Ukrajini i ruske aneksije Krima.

Nove sankcije

Nove europske sankcije Moskvi koje su stupile na snagu 12. rujna ograničile su pristup ruskim naftnim kompanijama do izvora financiranja, a slične sankcije istoga dana usvojio je i SAD.

Poljska, Slovačka i Austrija zabilježile su nakon toga znatno smanjen dotok ruskog plina, što Rusi negiraju.

Moskva je na zapadne sankcije već odgovorila zabranom uvoza većine hrane sa Zapada te najavila kako bi mogla poduzeti i druge mjere i žaliti se Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).

Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger pozvao je prethodno Rusiju da ne koristi plin kao oružje kako bi izvršila pritisak na Ukrajinu, prenio je France Presse.

„Sektor plina i energetski sektor općenito ne smiju biti instrumenti politike. U ovim teškim vremenima ne smiju postati oružje“, rekao je Oettinger tokom konferencije o europskoj energetskoj sigurnosti, održane u Kijevu.

Moskva je suspendirala isporuke plina Ukrajini u lipnju jer je Kijev odbio plaćati višu cijenu plina nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča.

Ukrajina i dalje transportira ruski plin namijenjen EU, no Bruxelles strahuje da bi Kijev ove zime mogao uzeti dio tog plina za svoje potrebe.

Predstavnici Ukrajine, Rusije i EU-a trebali bi se sastati u petak u Berlinu na novom krugu pregovora o plinu.

Ukrajinski dug

Gazprom želi da mu Ukrajina plati dug za plin od 5,3 milijardi dolara, ali je dao do znanja kako bi mogao nastaviti isporuku plina kada bi Kijev platio barem prošlogodišnje dugove. Dvije strane moraju postići dogovor i o cijeni plina.

EU je novim krugom sankcija zabranio prodaju opreme za ruske naftne kompanije, ali sam Gazprom sankcijama nije zahvaćen.

Rusija osigurava oko trećine europskih potreba za plinom, a polovica tog izvoza ide preko Ukrajine.

Gazprom je ovog mjeseca smanjio planirani ovogodišnji izvoz za Europu na 157 milijardi kubnih metara plina, neznatno manje od prethodno planiranih 158,4 milijardi. Prosječna cijena bila je 350 dolara za 1.000 prostornih metara.

Europski kupci već su uglavnom napunili svoja skladišta plina, strahujući od poremećaja u opskrbi zbog ukrajinske krize, a procjenjuje se da su europska skladišta plina popunjena s 91 posto, u odnosu prema 73 posto prošle godine.

Izvor: Agencije


Povezane

SAD se pridružuje evropskim sankcijama, Rusija kaže da se takvim odlukama svjesno šteti mirovnom procesu u Ukrajini.

Published On 12 Sep 2014

Od početka godine vrijednost rublje u odnosu na američki dolar opala je za 14 posto, propale najveće turističke agencije.

Published On 21 Sep 2014
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO