Bez odluke o sisačkoj rafineriji

Iz INA-e je službeno potvrđeno da na današnjoj sjednici Uprave nije donesena odluka o Ininom rafinerijskom poslovanju, dok se neslužbeno saznaje da su članovi Uprave INA-e, koji u tom tijelu predstavljaju hrvatsku Vladu, napustili sjednicu i time srušili kvorum.

Kako Hina neslužbeno doznaje iz dobro obaviještenog izvora bliskog hrvatskim članovima Uprave, oni su napustili sjednicu i time srušili kvorum kada su procijenili da bi mogli biti preglasani u ključnim odlukama, kao što je sudbina Rafinerije nafte Sisak.

Upravu INA-e čine predsjednik Zoltán Áldott i članovi Niko Dalić, Gábor Horváth, Ivan Krešić, Davor Mayer i Péter Ratatics. U slučaju izjednačenog glasanja za i protiv, odlučujući je dvostruki glas predsjednika Uprave.

Glasanje pisanim putem

Iz INA-e je službeno potvrđeno da danas nije donesena odluka o INA-inom rafinerijskom poslovanju.

U INA-i neslužbeno kažu kako se danas razmatrao prijedlog da se nastave daljnja ulaganja u riječku rafineriju i da se prerada odvija isključivo tamo, dok bi se sisačka rafinerija pretvorila u distribucijsko-logistički centar, a razmotrile bi se i druge tržišno održive opcije odnosno partnerstva kako bi se smanjio gubitak radnih mjesta.

Hrvatski članovi Uprave, kako kaže neslužbeni izvoz iz INA-e, nisu bili sigurni je li takav prijedlog u skladu sa Zakonom o energiji.

O tome će, kako se neslužbeno doznaje, biti održano glasovanje pisanim putem, ali ne zna se još kada.

Iz kompanije INA je ranije stigao službeni stav da kompanija provodi stratešku analizu postojeće situacije na rafinerijskom tržištu i analizu svog rafinerijskog sustava te da su otvorene sve mogućnosti vezane uz potencijalne promjene u rafinerijskom poslovanju.

INA-ina Uprava danas nije donijela ni odluku o programu zbrinjavanja 338 radnika iz raznih segmenata djelatnosti, dok je podržan novi operativni model za dio maloprodaje za dodatnih 60 do 80 benzinskih postaja koje bi se dale u zakup poduzetnicima, uz zadržavanje INA-ina brenda.

Najave o mogućem gašenju proizvodnje u rafineriji u Sisku izazvala su veliku buru u javnosti.

Okupljanje nezadovoljnih radnika

Danas dopodne se ispred upravne zgrade INA-e na zagrebačkoj Aveniji Većeslava Holjevca, gdje se održavala sjednica Uprave, spontano okupilo 300-tinjak radnika Rafinerije nafte Sisak, radi iskazivanja nezadovoljstva mogućim gašenjem sisačke rafinerije.

Nakon što im se nitko nije obratio, vratili su se u Sisak i okupili ispred Upravne zgrade sisačke Rafinerije.

Pljeskom su pozdravili nekoliko službenika iz Upravne zgrade, koji su im se priključili u prosvjedu.

Budući da dosad nisu dobili nikakvu službenu informaciju o sudbini sisački Rafinerije, tražili su da im se obrati direktor Damir Butković.

Na molbu predstavnika radnika i Sindikata, Butković je izašao pred radnike, kratko kazavši da im nema što reći, jer još nikakva odluka nije donesena.

“Razgovarat ćemo kada se nešto odluči. Svi smo u ovome zajedno”, dodao je Butković.

Na pitanje radnika kakvo je njegovo stajalište i daje li im potporu u borbi za opstanak sisačke Rafinerije, rekao je: “I ja sam zaposlenik Rafienerije nafte.”

Radnici su ga ispratili povicima negodovanja i zvižducima.

Premijer Hrvatske Zoran Milanović izjavio je kako je protiv zatvaranja Rafinerije u Sisku.

“Protiv sam zatvaranja Rafinerije, ja sam za to da radi, da Hrvatska ima tri rafinerije”, odgovorio je premijer nakon rasprave u Hrvatskoj saboru o izvješća o stanju nacije.

Organizacija putem društvenih mreža

Dodao je da on, kad je INA prodavana za dobar novac, o tome nije odlučivao niti ga se pitalo.

“Kad je INA isporučena, za Bog te pitao koji novac i gdje je završio i tko je financirao kampanje, a tko je tad vodio policiju i tajne službe, ni tad nisam u tome sudjelovao”, izjavio je Milanović.

U utorak u 11:00 sati, uoči sjednice Uprave INA-e, radnici su počeli obilaziti upravnu zgradu.

Nosili su brojne parole, među kojima su se isticali: “Hrvatska vas gleda”, “Politika svih Vlada RH kriva je za propast INA-e”, “Vrdoljak je kriv, oduzeo plin INA-i, 300 milijuna kuna – 383 otkaza”, “Za ovakve odluke ne treba biti političar i menadžer, ovo može svatko, za ovo trebate u zatvor”…

Radnici sisačke Rafinerije organizirali su se putem društvenih mreža, ističući kako su odlučni iskoristiti sva raspoloživa zakonska sredstva u borbi za opstojnost Rafinerije i 800 radnih mjesta.

“U namjeri da se borimo za opstanak Rafinerije, ostvarili smo jedinstvo sva četiri sindikata koja djeluju u Rafineriji. Upravo dogovaramo i aktiviranje stožera za obranu Rafinerije. Ne smijemo dozvoliti da se Rafinerija ugasi, a vjerujem da ćemo pritom imati i potporu Vlade”, rekao je Željko Jurašinović, glavni povjerenik Sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske, najbrojnijeg sindikata u sisačkoj Rafineriji.

Al Jazeerina reporterka Ana Mlinarić javila je kako su se radnici, nakon jednosatnog prosvjeda, povukli ispred upravne zgrade kompanije, kako bi sačekali vijesti sa sjednice.

Imali su dozvolu policije za održavanje prosvjeda samo jedan sat.

Josipović protiv zatvaranja

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u utorak navečer je izrazio protivljenje mogućoj odluci Uprave INA-e da zatvori Rafineriju u Sisku i pozvao Vladu da kroz razgovore s partnerima ne dopusti niti jedan “ishitren korak”.

Presudan direktorov glas

O sudbini rafinerija formalno će odlučivati Uprava INA-e, u kojoj sjede predsjednik Zoltán Áldott i članovi Niko Dalić, Gábor Horváth, Ivan Krešić, Davor Mayer i Péter Ratatics.

Hrvatska Vlada i MOL u šesteročlanoj Upravi INA-e imaju po tri člana, međutim u slučaju jednakog broja glasova za neku odluku, presudan je predsjednik Uprave, koji ima dvostruki glas.

Tako je uređeno „Prvim izmjenama i dopunama ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA – Industriju nafte“, a koje su krajem siječnja 2009. godine u ime hrvatske Vlade potpisali tadašnji potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec, te u ime mađarskog MOL-a predsjednik Uprave Zsolt Hernádi i član Izvršnog odbora Zoltán Áldott.

Prema njegovim riječima, taj problem bi se morao riješiti u okviru pregovora i vidjeti što je “najbolje za INA-u, hrvatske interese i interese naših mađarskih partnera”.

“Svaka promjena mora biti rezultat promišljene politike i jasne vizije budućnosti INA-e kao naše strateške kompanije”, istaknuo je Josipović u razgovoru za Novu TV.

Burne reakcije javnosti

Najava mogućnosti ukidanja prerade nafte u Sisku u hrvatskoj javnosti izazvala je burne reakcije, jer se radi o pogonu esencijalno važnom za grad Sisak i moslavačku regiju, ali i strateškom postrojenju za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, koje pridonosi nacionalnoj energetskoj sigurnosti.

Važnost Rafinerije nafte Sisak ovih dana isticana je s obje strane hrvatskog političkog spektra, onog vladajućeg i oporbenog, a oglasili su se i sindikati.

Tako je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, u čiji resor pripada i energetika, izjavio kako će Vlada u okvirima svojih ovlasti učiniti sve kako bi zaštitila radnike, tvrtku u cjelini i zaustavila donošenje štetnih odluka za INA-u.

Vrdoljak, kao i mnogi drugi, podsjeća da je, prema ugovoru iz 2003. godine, strateški partner MOL obećao investirati u rafinerije i povećati njihove kapacitete, a sada, nakon 11 godina, najavljuje se njihovo zatvaranje.

Sisački HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) je, pak, upozorio kako bi zatvaranje Rafinerije u Sisku bila katastrofa za taj grad i Hrvatsku, zbog čega daje potporu Vladi u borbi za njezinu opstojnost.

Sindikat naftne djelatnosti upozorio je kako je najava gašenja sisačke Rafinerije suprotna obvezama koje je MOL preuzeo dioničarskim ugovorom o strateškom partnerstvu prilikom kupnje prvog paketa dionica te najavio da će se sindikalnim aktivnostima suprotstaviti eventualnom gašenju Rafinerije.

U Sindikatu energetike, kemije i nemetala Hrvatske, pak, smatraju kako je nečuveno i sramotno poigravati se sa sudbinom radnika u Rafineriji nafte Sisak.

Stručnjaci: Opstanak je moguć

Stručnjaci kažu da je opstanak obiju hrvatskih rafinerija moguć uz modernizaciju i širenje njihova tržišta.

Davor Štern, bivši predsjednik nadzornog odbora kompanije INA i naftni konzultant, smatra da bi obje rafinerije mogle opstati tako da riječka bude angažirana za potrebe slovenskog tržišta, hrvatskog priobalja i Crne Gore, dok bi sisačka radila za potrebe Zagreba i regije, hrvatskog kontinenta, dijela Bosne i Hercegovine i Srbije.

Slično razmišlja i dugogodišnji menadžer rafinerijske djelatnosti u INA-i Ivica Billege, koji drži da bi vraćanje prijašnjeg INA-ina tržišnog udjela u Hrvatskoj i inozemstvu bilo relativno lako i da bi se to INA-i isplatilo i uz dumping.

Ima i onih koji upozoravaju da je u sadašnjim okolnostima teško naći ekonomsku računicu za opstanak obiju rafinerija, a posebno Rafinerije nafte Sisak.

Tako stručnjak za rafinerije Emir Cerić upozorava kako eventualna odluka o gašenju prerade u Rafineriji nafte Sisak ne bi bila poslovno neutemeljena u današnjoj situaciji, koja je obilježena viškom rafinerijskih kapaciteta u svijetu i relativno malih rafinerijskih marži.

“U takvim okolnostima, rafinerije čiji je preradbeni kapacitet ispod pet milijuna tona godišnje, poput sisačke, nisu rentabilne”, kaže Cerić, a prenosi Hina.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Hrvatska strana kaže da mađarska kompanija nije iznijela konkretan prijedlog, MOL tvrdi da nisu dobili službenu poziciju Vlade Hrvatske.

Published On 25 Jul 2014
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO