Novac iz inostranstva važan za ekonomiju Srbije

Milijarde eura svake godine stignu u zemlje regije iz inozemstva. Najčešće su to mirovine ili pomoć od rodbine.

Tako se na račune građana Srbije uplati blizu tri milijarde eura godišnje. No, pitanje je što to znači za ekonomiju.  

U selu Smoljinac u sjeveroistočnoj Srbiji nije rijetkost da se uz domaće vide i strane registracijske tablice. I to najviše iz Austrije, Njemačke i Italije.

Vlasnici vozila su mještani koji su se zbog posla preselili u inozemstvo.

Život od strane penzije

Alojz Roganac se nakon 42 godine rada u Beču vratio u Srbiju da uživa u mirovini.

“Svakog meseca, prvog, penzija je tu. Sa stranom penzijom ovde živimo super”, kaže Alojz.

Njegov prijatelj Jovica Pantić nije odlazio, ali njegova majka jeste. Radila je u Njemačkoj, a sad svi žive od njezine mirovine.

“Ja, žena, sin, snaja, dva unuka i majka. Nas sedam je u kući. Iz Njemačke, sa 330 evra”, kaže Jovica.

Dvije trećine žitelja ovog sela radi ili ima nekog u inozemstvu. Doznake iz inozemstva su jedan od najstabilnijih izvora deviznog priljeva u Srbiju, izvještava reporter Al Jazeere Marko Subotić.

Prema podacima Centralne banke, svake godine, na temelju doznaka, stiže 2,8 milijardi eura, što čini 7,4 posto sveukupnog BDP-a. Dvadeset posto od toga su mirovine, dok ostalo predstavlja novac koji građani Srbije dobivaju od rodbine.

Novac koji podiže standard

“Taj novac najvećim delom završava u ličnoj potrošnji i on značajno podiže standard u Srbiji. Možda čak i za sedminu bi imali manju potrošnju da nije tih para, tako da je to značajna cifra, to je nešto što drži u životu zemlje regiona”, objašnjava ekonomist Goran Nikolić.

U susjednim zemljama je slična situacija. U Bosnu i Hercegovinu je 2013. godine kroz doznake stiglo 1,75 milijardi eura.

Podaci Svjetske banke kažu da dijaspora godišnje šalje novac u visini od 10,8 posto BDP-a, dok se crnogorskim državljanima godišnje iz inozemstva na račune slije 350 milijuna eura ili 7,9 posto BDP-a.

Više u videosnimku…

Izvor: Al Jazeera