Jadransko-jonska autocesta zajednički interes

Osim o infrastrukturnim projektima, premijeri četiriju zemalja razgovarali su i o europskim i euroatlantskim integracijama (Grgo Jelavic / Pixsell)

Izgradnja Jadransko-jonske autoceste zajednički je interes Hrvatske, Albanije, Crne Gore i BiH, poruka je nakon sastanka premijera Hrvatske Zorana Milanovića sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem, albanskim premijerom Edijem Ramom i predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslavom Bevandom u Cavtatu, nedaleko od Dubrovnika.

Na sastanku, koji je održan u hrvatskom gradiću Cavtatu, osim o infrastrukturnim projektima, premijeri ovih zemalja razgovarali su i o europskim i euroatlantskim integracijama, prenosi Anadolija. 

Sastanak je održan u okviru priprema za Konferenciju šefova vlada, ministara vanjskih poslova i ministara ekonomskih poslova o Zapadnom Balkanu, koju 28. kolovoza u Berlinu organizira savezna kancelarka Njemačke Angela Merkel.

Hrvatski premijer Zoran Milanović kazao je nakon sastanka da je na sastanku dominirala tema o autocesti koja bi povezala četiri države.

Milanović: Zajednički interes

“Među brojnim temama koje nas vežu, jedna se posebno ističe, a to je pitanje Jadransko-jonske autoceste. To je zajednički interes za sve četiri države, a koji još uvijek nije ostvaren. To je bila glavna tema razgovora. To je cilj koji nitko od nas još nije postigao. Druge teme razgovora su se odnosile na put prema europskim integracijama, o pomoći, odnosno podršci koju Hrvatska može pružiti svojim susjedima na putu u EU. Također smo razgovarali i o podršci Crnoj Gori prema NATO-u. Jadransko-jonska cesta je nešto što je naša bliska perspektiva. Za Hrvatsku taj put financijski znači, radi produžetka trase, radi prijenosa svog transporta koji trenutačno ide preko Italije. Crnoj Gori je ovaj projekat bitan kao najbliža veza sa Zapadom, kao i Albaniji i BiH”, priopćio je Milanović.

Crnogorski premijer Milo Đukanović razgovor s kolegama iz Hrvatske, Albanije i BiH vidi kao pozitivan korak u rješavanju infrastrukturnih problema.

“Pokušavamo da osmislimo scenarij kako nadomjestiti dugo vrijeme zaostajanja naših država za ostalim razvijenim zemljama. Zbog toga smo fokusirani na ono što vjerujemo da predstavlja važan korak. Za Crnu Goru je to bez dileme razvoj saobraćajne i energetske infrastrukture. U tom kontekstu je pitanje Jadransko-jonske autoceste bilo pod posebnom pažnjom našeg razgovora. To je važan koridor koji bi trebalo da približi mogućnost konzumiranja svih evropskih dostignuća i standarda za građane naših država. Pokušat ćemo, već na Konferenciji u Berlinu, da ovo predstavimo kao važno pitanje razvoja regiona”, poručio je premijer Đukanović. 

Bevanda: Ohrabreni idemo u Berlin

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ohrabren je nakon sastanka sa kolegama iz regije. Ističe da je Jadransko-jonska autocesta bitna za cijelu regiju.

“Ovaj susret predstavlja kontinuitet koji traje od stupanja na dužnost svih nas. Među premijerima vlada jedan iskren odnos koji doprinosi stabilizaciji i razvoju regije“, rekao je Bevanda i dodao da svi u regiji imaju iste prioritete, a projekt Jadransko-jonske autoceste je projekt koji može donijeti dosta dobroga regiji i njezinom uvezivanju s Europom. 

“Idemo u Berlin bez ikakvih kompleksa. Pogledajte samo geografsku kartu i onda ćete vidjeti koliko je bitan ovaj koridor i koliko on dobrog donosi. Čini mi se da sa ohrabrenjem idemo u Berlin”, kazao je Bevanda, dok je albanski premijer Edi Rama iskazao zadovoljstvo što će ovaj projekt povezati sve zemlje regije.

“Ovo je prva godina kada se sastajemo oko zajedničkog projekta za sve naše zemlje, a to je Jadransko-jonska autocesta. Ona će povezati sjever Hrvatske, jug Hrvatske, dio BiH, Crne Gore, ali i Albaniju. Ovo je zajednički projekt za budućnost ljudi ove regije”, poručio je Rama.

Cilj jačanje i podrška suradnje u regiji

Cilj konferencije o Zapadnom Balkanu je da se sagledaju pitanja koja su u regiji otvorena više godina i da se daju novi impulsi za odgovor na njih, izjavio je glasnogovornik Vlade Njemačke Steffen Seibert.

“To se posebno odnosi na jačanje i podršku suradnje između država u regiji. Bit će riječi i o približavanju Europi: politički, gospodarski, ali i s osvrtom na vladavinu prava. Njemačka stoji iza obećanja da postoji europska perspektiva za zemlje Zapadnog Balkana”, rekao je.

Seibert je istaknuo da će Angela Merkel, koja je 15. srpnja u Dubrovniku sudjelovala na summitu šefova država Zapadnog Balkana, u okviru procesa Brdo Brioni, sada zajedno s ministrima gospodarstva i vanjske politike Njemačke, primiti šefove vlada, ministre vanjskih poslova i gospodarstva šest država Zapadnog Balkana, kao i Hrvatske i Slovenije, priopćeno je iz veleposlanstva Njemačke u Bosni i Hercegovini, prenosi agencija Srna.

Plenarna sjednica

Prema njegovim riječima, Merkel će na konferenciji 28. kolovoza u 15:20 pozdraviti sudionike iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Slovenije i s Kosova.

Naveo je da će u nastavku biti održan radni sastanak. Europsku uniju će pred šefovima vlada zastupati predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Nakon toga će, u okviru radne večere od 18:30 do 20:30 uslijediti plenarna sjednica.

Izvor: Agencije


Reklama