Hrvatska brodogradilišta traže radnu snagu

Remontno brodogradilište “Viktor Lenac” u Rijeci traži specijalizirane radnike, jer ih nema na hrvatskom tržištu, pa žele zaposliti one iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

No, Hrvatski zavod za zapošljavanje tvrdi da takvih radnika ima i kod kuće, zbog čega slijedi proces traženja radnih dozvola.

Splitsko brodogradilište prošle je godine zatražilo 4.500 radnih dozvola za strance, a nije im odobrena niti jedna.

Potrebni stručni radnici

Ove je godine privatno remontno brodogradilište u Rijeci ugovorilo zahtjevan posao vrijedan 22 milijuna eura i, osim svojih stalnih 500 zaposlenika, hitno trebaju dodatnih 50 stručnih radnika sa specifičnim znanjem.

Riječki brodograditelji poslove ugovaraju uglavnom s tvrtkama prema principu – ključ u ruke.

“Tražimo ekipe koje imaju sve zanate potrebne za rad u remontu, od plinskih rezača obučenih za takve stvari, brodomontera, zavarivača, brusača. Znači, od početka do kraja firma mora preuzetu obvezu i izvršiti i tu je problem”, navodi Ante Dujmović, rukovoditelj nabave brodogradilišta “Viktor Lenac”.

Kooperantske tvrtke u Hrvatskoj s kojima su prije surađivali sada su smanjile broj radnika ili propale i zato ciljaju na tvrtke iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, za koje znaju da mogu odraditi posao u roku.

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ima 1.500 nezaposlenih radnika brodograđevinskih zanimanja, no u brodogradilištu tvrde – malo ih je koji znaju ovako specifične poslove.

Zato su pokrenuli postupak za traženje dozvola za strane radnike. Kvote dozvola donosi Vlada na godišnjoj razini, a iznimke se odobravaju – vrlo rijetko.

“Postoji mogućnost da se s takvih zahtjevom poslodavac obrati nadležnim institucijama i da taj prijedlog u konačnici ponovno dođe ispred Vlade Republike Hrvatske. Ukoliko je osnovan i opravdan, može se donijeti revidirana odluka”, objašnjava Ivanka Zlatec s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Najviše radnika iz Bosne i Hercegovine

“Kada se novoizdanim dozvolama pribroje i one produljene, kao i sezonska zapošljavanja, broj stranih radnika posljednjih godina kreće se oko 4.500 njih. U ovom trenutku u Hrvatskoj radi više od 3.000 stranih državljana. Od toga, trećina ih je iz Bosne i Hercegovine. Od zemalja regije slijede Srbija, Makedonija, Kosovo, pa Crna Gora. Sektori koji zapošljavaju najviše stranih radnika su građevinarstvo, trgovina, ugostiteljstvo i turizam”, javlja Al Jazeerina reporterka Jasmina Kos.

Zahtjevi za strane radnika obično idu posredstvom državnih zavodâ za zapošljavanje, no u Crnoj Gori, ipak, kažu – odlasci u Hrvatsku “trbuhom za kruhom” pojedinačni su slučajevi.

“Migraciona politika u oblasti zapošljavanja je, da tako kažem, restriktivna i oni imaju tačno projektovana zanimanja u okviru kojih izdaju dozvole za strance. Možemo reći da je za 2014. godinu projektovani broj radnih dozvola za strance kod nas 19.000, dok je kod njih negdje 2.250”, ukazuje Predrag Novaković sa crnogorskog Zavoda za zapošljavanje.

Postoji i brži put u traženju radnika, na koji se odlučuje sve više hrvatskih poslodavaca, osobito za one iz Bosne i Hercegovine.

“Ukoliko poslodavac želi da izbjegne tu proceduru, a taj drugi put nije ilegalan, on može u sredstvima javnog informisanja u Bosni i Hercegovini jednostavno da objavi oglas za slobodna radna mjesta, na koje onda osobe iz Bosne i Hercegovine mogu da apliciraju”, objašnjava Haris Čuljević iz Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH.

No, kojim god putem krenuli, na kraju ih opet dočeka – kvota radnih dozvola, kojom se, mnogo oštrije nego u drugim zemljama regije, štite domaći hrvatski radnici.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

EK dala zeleno svjetlo za restrukturiranje Brodotrogira, a Danko Končar za Al Jazeeru otkriva svoje planove.

23 Mar 2013
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO