Veliki deficit penzijskog fonda u Crnoj Gori

Mogu li crnogorski građani u miru dočekati starost, sigurni u svoja primanja kada domaći Fond penzijskog i invalidskog osiguranja već godinama bilježi milionski deficit koji nadoknađuje država. Ima li lijeka tom problemu od kojeg pati i većina država regije, istražila je reporterka Al Jazeere Milica Marinović.

Kada starost zakuca na vrata, mogućnosti je sve manje. Milisav Raičević iz Podgorice jedan je od 125.000 penzionera u Crnoj Gori koji, tvrdi on, teško sastavljaju kraj s krajem.

“Moram da podmirim struju, vodu, čistoću, pa mene – ono što ostane za jogurt, hleb i ostale namirnice. Ima ih da sa 150 eura živi sa dva člana, sa tri člana, 150 eura! Pa kako će taj da živi”, pita se Raičević.

Prosječna penzija u Crnoj Gori je 275 eura, a najmanja stotinu. Više od polovine penzija u državi kreće se u ovom rasponu. Prošle godine crnogorski Fond PIO isplatio je 383 miliona eura za penzije, što je četvrtina javne potrošnje i deseti dio bruto društvenog proizvoda države.

“Za prošlu godinu smo od izvornih prihoda pokrili 61 posto, znači 39 posto je iznosio deficit PIO-a što znači da smo 144 miliona uzeli iz budžeta Crne Gore”, kaže Dušan Perović, direktor Fonda PIO Crne Gore.

Deficit Fonda PIO-a ne čudi jer u Crnoj Gori penziju jednog penzionera finansiraju doprinosi jednog i po zaposlenog. Da bi sistem bio održiv, odnos mora biti minimum 1:3. To, kažu ekonomisti, rješava samo jedno – reforma zastarjelog sistema međugeneracijske solidarnosti.

“Uvođenje stubova reforme u smislu dobrovoljnog penzionog osiguranja i obaveznog, pa zavisno od toga koji model birate i zašta se opredjeljujete, obezbjeđujete svoju egzistenciju u starosti”, smatra Vasilije Kostić, ekonomski analitičar. 

Dobrovoljni fondovi

U Crnoj Gori trenutno postoje dva dobrovoljna penzijska fonda sa tek 2.000 klijenata.

“Smatram da je osnovni razlog nedostatak poreskih olakšica na uplate u dobrovoljne penzione fondove, čime bi poslodavac bio stimulisan da uplaćuje doprinose za svoje zaposlene, a da do određenog iznosa ne plaća porez. Istakla bih da jedino mi u regionu nemamo te poreske stimulanse”, navodi Danijela Laketić iz dobrovoljnog fonda Atlas penzija.

Više od dobrovoljnih fondova država rješenje problema vidi u većem zapošljavanju, boljoj naplati doprinosa i smanjenju broja penzionera.

“Donošenje sistemskih zakona, zakona o fondu PIO koji je donesen 2011. gdje se podigla starosna granica. Sa njom se kasnije ide u penziju, znači biće sporiji priliv penzionera”, kaže Perović. 

“Stalno se insistira na produženju radnog vijeka zaposlenih. Time direktno atakujete na trenutno zapošljavanje. Time mladi dolaze u mogućnost tek kasnije da se zaposle”, ističe Kostić. 

Bez obzira na ovakva upozorenja sa 2014. počelo je postepeno povećanje starosne granice za odlazak u penziju u Crnoj Gori. Sa 65 za muškarce i 60 za žene na 67 godina za oba spola. 

Izvor: Al Jazeera