Hrvati prema karticama i s makazama u ruci

Gotovina, već godinama prvi izbor plaćanja hrvatskih građana, u recesiji je dobila još više simpatizera.

Sve više se troši samo onoliko koliko se ima, jer sva dugovanja sada dolaze na naplatu i država za neplatiše više nema razumijevanja.

Više od 300.000 građana živi s blokiranim računima, a smanjen je i dozvoljeni minus na tekućim računima. Istodobno, raste štednja građana.

Nove proljetne kolekcije već su preplavile trgovine. Ponuda šarolika – od boja, krojeva, pa do cijena. No, kupuju tek rijetki. A i oni koji kupuju, radije plaćaju gotovinom.

Kartica manje, potrošnja veća

“Nemam kartice zato što bih previše potrošila da imam”, kaže Petra iz Zagreba.

“Lakše je koristiti gotovinu nego karticu. Koliko imam gotovine, toliko potrošim, a karticu ne peglam”, kaže njen sugrađanin Ivica.

Gotovinom plaća sve više hrvatskih građana. Broj kartica u 2013. smanjen je spram onog od godinu ranije za šest posto, a najviše se smanjio broj debitnih kartica, koje su i najviše u opticaju.

No, iz šeste banke po veličini u Hrvatskoj kažu da, iako je kartica manje, njihovi klijenti više troše.

“Što se tiče smanjenja broja kartica, možemo reći da je zabilježen pad, ali prvenstveno zbog čišćenja portfelja u našoj banci. I fokusiranjem na aktivne klijente, pa je istodobno porastao volumen i broj transakcija na karticama”, kaže Ivo Mašina.

Ulogu kontrolora potrošnje preuzela je i država. Banke je zakonom obvezala da građanima ponude kredite kako bi minuse na tekućim računima smanjili na razinu jednomjesečne plaće.

Neplaćene račune već tri godine prisilno naplaćuje Financijska agencija, tzv. FINA.

“Čarolija” kartica

“Institucija od koje građani strahuju možda i više nego od banaka – FINA, blokirala je više od 300.000 računa građana koji duguju ukupno gotovo tri milijarde i tristo tisuća eura. To znači da jedna trećina mjesečnih primanja građana koja sjednu na njihove tekuće račune – automatski se uplaćuju tvrtkama i institucijama kojima duguju, toliko dugo dok se i zadnja lipa ne podmiri”, javlja iz Zagreba reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Građani su karticu često doživljavali kao posuđeni, a ne stvarni novac i zato trošili više, kaže poslovni savjetnik Saša Petar.

“Čarolija koju daju kartice, a to vam je – dali ste karticu, dobili ste robu i vratili ste karticu… Nemate osjećaj da ste nešto potrošili. Većina mojih poznanica upravo je tako opisivala iskustvo sa šokantno visokim računima za kartice”, kaže Petar.

Ipak, od početka financijske krize, karticama pristupaju sa sve većim oprezom – a neki i sa škarama u ruci.

Izvor: Al Jazeera