Štedni ulozi Hrvata skoro 22 milijarde eura

Hrvatski su građani u bankama krajem veljače ove godine imali ukupno 165,8 milijardi kuna (21 milijardu i 798 milijuna eura) deviznih i kunskih depozita, pri čemu se više od 88 posto tog iznosa odnosi na oročene depozite.

Ovi su podaci o depozitima kod kreditnih institucija, dostupni na web stranicama Hrvatske narodne banke, zanimljivi u kontekstu najava Vlade o mogućnosti uvođenja poreza na kamate od depozita po stopi od 12 posto od početka sljedeće godine.

Stanovništvo u Hrvatskoj ima 84 posto od ukupnih depozita kod kreditnih institucija (197,1 milijardu kuna, odnosno 25 milijardi i 913 milijuna eura).

Preferira se štednja u eurima

Tako građani u bankama, po podacima s kraja veljače, imaju 31,4 milijardi kuna (četiri milijarde i 128 milijuna eura) kunskih i 134,3 milijarde kuna (17 milijardi i 656 milijuna eura) deviznih depozita.

Većinom je riječ (88 posto) o oročenim depozitima, koji iznose 146,2 milijarde kuna, odnosno 19 milijardi i 220 milijuna eura (29,4 milijarde kuna, odnosno tri milijarde i 865 milijuna eura kunskih i 116,8 milijardi kuna, odnosno 15 milijardi i 355 milijuna eura deviznih oročenih depozita).

Podaci o ročnoj strukturi oročenih depozita pokazuju da su najzastupljeniji depoziti stanovništva oročeni do godine dana, s udjelom od 49,4 posto, ili od 72,2 milijarde kuna (devet milijardi i 492 milijuna eura).

Oročeni na jednu do dvije godine su depoziti stanovništva u ukupnom iznosu od 37,6 milijardi kuna, odnosno četiri milijarde i 943 milijuna eura (25,7 posto), a 36,4 milijarde kuna (četiri milijarde i 785 milijuna eura), ili 24,9 posto, depoziti su oročeni na više od dvije godine.

A da hrvatski građani preferiraju štednju u euru potvrđuje i podatak od je od ukupnog iznosa deviznih oročenih depozita (od 116,8 milijardi kuna, odnosno 15 milijardi i 355 milijuna eura) čak 91 posto, ili više od 106 milijardi kuna (13 milijardi i 936 milijuna eura) u eurima.

Hoće li i na koje iznose građani plaćati porez na kamate na štednju ostaje za vidjeti, s obzirom na izjave hrvatskog premijera Zorana Milanovića u petak da konačna odluka o uvođenju poreza na kamate na štednju od 1. siječnja 2015. godine nije donesena te da je riječ o mogućnosti koja može, ali i ne mora biti iskorištena, te da su to prijedlozi Europskoj komisiji.

Porez na kamate na štednju

U Nacionalnom plana reformi i Planu konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. godine, koje je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, predviđeno je s početkom iduće godine uvođenje oporezivanja kamata na štednju po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju.

Oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto uvelo bi se kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2015. godine.

Kako je navedeno, u idućoj godini od toga bi se ostvarili proračunski prihodi od 300 milijuna kuna (39 milijuna i 440.000 eura).

Prema najavama hrvatskog ministra financija Slavka Linića, kamate na manje depozite ne bi bile oporezovane, a konkretne brojke bile bi uređene kroz posebni zakon, koji bi bio donesen na jesen.

“Građani koji imaju male štedne uloge neće biti podvrgnuti tim porezima, već samo oni koji imaju velike depozite, a to će biti regulirano zakonom”, izjavio je ministar Linić u četvrtak.

Izvor: Agencije