Svijetli primjer investicije u Hrvatskoj

Još samo osam dana Hrvatskoj je ostalo da napiše izvještaj Bruxellesu. U njemu mora navesti mjere kojima namjerava smanjiti manjak u državnoj blagajni i pokrenuti privredu. Slamka spasa mogle bi biti investicije, no padaju i one. Ipak, uz rijetke izuzetke.

U švicarskoj tvrtki, u pogonu smještenom u Hrvatskoj, 3.900 hrvatskih državljana zaposleno je u proizvodnji kože koja će uskoro krasiti unutrašnjost nekog skupocjenog automobila.

“Proširujemo proizvodnju jer imamo kvalitetne kadrove i treba se boriti za radna mjesta zbog kadrova. Jer, ako uništimo proizvodnju, gdje će nam djeca raditi?”, pita se Igor Greblički, direktor tvrtke BOXmark.

S pet milijuna eura, proizvodnju žele dodatno povećati što predstavlja svijetli primjer u tmurnoj investicijskoj klimi u ovoj zemlji, gdje su prošle godine investicije pale za čak 60 posto.

Za šivaćim stolom

Tako je 2013. godini u Hrvatsku uloženo nešto više od 439 milijuna eura, umjesto milijarde eura, kako je bilo godinu ranije.

Kolike će biti u tekućoj godini, zbrajat će se početkom iduće, no od najavljenih projekata najviše ih je planirano u turizmu, njih 64, dok se za ulaganje u industriju predviđa oko 450 milijuna eura.

Ulaganje znači i nova radna mjesta. A Martina Fućek Miketek je svoje pronašla za šivaćim stolom, iako joj to nije struka.

“Ovdje su nam se otvorile mogućnosti i vrata poslije škole za nas mlade. Super”, kaže Martina.

U istoj tvornici radi i njezina majka te još 670 zaposlenika iz obližnjih mjesta.

“Prilikom otvaranja pogona u Zlatar Bistrici tvrtka BOXmark vodila se pametnom poslovnom računicom. Trebali su radnike krojače, a upravo je ovdje netom prije njihova dolaska propala tekstilna tvornica. Pogon su zato otvorili ovdje i preuzeli radnike”, izvještava reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Prazna državna blagajna

Tako su barem malo smanjili broj nezaposlenih u Hrvatskoj, kojih je trenutačno oko 360.000, gotovo 23 posto od radno aktivnog stanovništva. A Vladu muči i prazna blagajna.

“Nama nije problem uravnotežen proračun u smislu deficita, već deficit kao takav, dakle manjak ako nema gospodarskog razvoja. Nama treba gospodarski razvoj, bez njega deficit od tri posto je ogroman”, rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović.

Tri posto trebalo bi rasti i gospodarstvo kako bi se država izvukla iz dugova, povećala ekonomska aktivnost, broj radnih mjesta i kupovna moć građana. Sve to, uz postojeću prezaduženost bez investicija, veliki je zadatak za skoru budućnost. 

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO