Makedonski paradoks: Zemlja povrća uvozi hranu

Jedan od najvećih potencijala za zemlje Zapadnog Balkana leži u proizvodnji hrane, posebno kada je riječ o Makedoniji. Ta država ima blizu 600.000 hektara obradivog zemljišta, prema podacima Državnog parlamenta. Gotovo 200.000 hektara ostaje neobrađeno svake godine.

Prosječno zemljoradničko domaćinstvo obrađuje od 2,5 do 2,8 hektara, što je daleko ispod prosjeka Evropske unije od 17,9 hektara. Blizu jedne petine ukupnog broja zaposlenih je u poljoprivredi, a ona čini manje od deset posto bruto društvenog proizvoda.

Reporter Al Jazeere Stefan Goranović u dva je velika poljoprivredna kraja provjerio zašto istovremeno s rastom državnih subvencija raste i uvoz hrane u Makedoniju.

Dok na velikom dijelu Zapadnog Balkana još nema prinosa, u Strumici, na istoku Makedonije, već se bere kupus i vadi krompir. Poslije će biti vremena za još jedan rod.

‘Politički nepodobni’

“Poljoprivreda uključuje najteže poslove. Dugo se investira, a mnogo vremena treba do proizvoda. Cijena je veoma niska, 20 eurocenti za kilogram. Nikada nije bilo tako”, kaže Koce Božikov, poljoprivrednik iz Strumice.

Plastenici su pod konac, ali da bi bilo zarade, od države očekuju pomoć. Poljoprivrednici tvrde da unatoč rastu subvencija sektor propada i da politički nepodobni ne mogu do državnog novca.

“Prije dvadesetak godina nije bilo sela gdje se ne udare temelji za novu kuću svake godine. Nije bilo sela gdje se ne kupi makar 20 novih vozila. Sada smo svjedoci da se zemljoradnici bore za goli opstanak, a među poljoprivrednicima je zavladala glad”, opisuje situaciju Risto Velkov iz Sindikata poljoprivrednika Strumice.

“Svako povrće na Zapadnom Balkanu najpre stigne u Makedoniju i u tome se vidi jedan od ogromnih potencijala za poljoprivredu u ovoj zemlji. Međutim, ovdašnji poljoprivrednici su zabrinuti zbog činjenice da se proizvodnja iz godine u godinu smanjuje, a da se sve više novca daje na uvoz hrane”, javlja Goranović iz Strumice.

Na drugom kraju države nalazimo drugo mišljenje.

“Sadašnja vlada veliku pažnju posvećuje poljoprivrednicima, što nama ide u prilog, normalno. Ima veoma dobrih subvencija. Agencija za poticaj zemljoradnje drži tribine i obrazuje nas da pravimo bolje i kvalitetnije proizvode”, kaže Nikolče Čagorski, poljoprivrednik iz Bitolja.

Ovako suprotne stavove u Komisiji za poljoprivredu u Sobranju objašnjavaju politikom vladajućeg VMRO-DPMNE-a.

Izbori i subvencije

“Nikakva strategija ne postoji. Subvencije se samo i isključivo koriste za korupciju poljoprivrednika i to je toliko transparentno. Evo, čim su izbori, a kod nas, hvala Bogu, na dvije godine su izbori, poljoprivrednici znaju, e sada će da mi daju subvenciju zato što trebam glasati za njih”, tumači Lenče Nikolovska iz Komisije za poljoprivredu.

“To nije tačno. Svako ko se prijavio za subvencije dobit će ih. Sada smo u izbornoj kampanji. Tada ne se smiju dodjeljivati subvencije. Neće ih biti do 27. aprila, kada su izbori, jer tada ne smije biti isplata iz državnog budžeta”, objašnjava Igor Zlatkov iz Državne agencije za poljoprivredu.

Primjera radi, kada su subvencije bile nemjerljivo manje 2006. godine, Makedonija je uvozila hrane za 350 miliona eura. Sada uvozi dvostruko više. Građani strahuju da će poljoprivreda s ovakvim pokazateljima teško ući u zeleno.

Izvor: Al Jazeera