INA: Promjena regulative loša za poslovanje
Nova Uredba o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika imat će značajne i dugoročne posljedice na poslovanje INA-e, koja će, zbog 100-postotnog povećanja naknade za eksploataciju na postojećim poljima, ove godine morati platiti gotovo 250 milijuna kuna (32,7 milijuna eura) više nego do sada, priopćeno je u petak iz te kompanije.
Također, iz kompanije najavljuju da će zbog te treće značajne negativne promjene regulatornog okruženja u kratko vrijeme morati razmotriti i planove ulaganja.
Hrvatska je Vlada na ovotjednoj sjednici donijela novu Uredbu o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, prema kojoj se naknada za istraživanje i eksploataciju sastoji od ukupne novčane naknade i podjele količina pridobivenih ugljikovodika, a uz ostalo je naknada za pridobivene količine ugljikovodika podignuta s pet na deset posto od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika.
Dugoročne posljedice
Iz INA-e poručuju da će ta Uredba imati značajne i dugoročne posljedice na poslovanje kompanije.
“Povećanjem visine naknade za eksploataciju ugljikovodika na postojećim poljima za 100 posto, INA će u 2014. morati platiti oko 250 milijuna kuna više u usporedbi s dosadašnjim iznosima, dok će ovaj efekt iznositi oko 400 milijuna kuna (52,3 milijuna eura) u narednim godinama”, navode iz kompanije, kako prenosi Hina.
Naglašavaju da ta regulativa primjenjuje povećanje na svim poljima, kao i na onim koja su osjetljivija na promjene u cijenama, kompleksne projekte poput EOR projekta te kompanije (Enhanced Oil Recovery), koji provodi na poljima Žutica i Ivanić.
“Nakon retroaktivnog poreza za rafinerije te nedavnog produžavanja regulirane cijene plina za kućanstva, a čija je posljedica prenošenje između 250 milijuna kuna (32,7 milijuna eura) i 350 milijuna kuna (45,7 milijuna eura) godišnje HEP-u, ova odluka je treća značajna negativna promjena u regulatornom okruženju u kratkom vremenskom razdoblju, zbog čega će INA morati razmotriti svoje planove budućih ulaganja (s obzirom na to da je regulativa iz 2011. godine postavila stopu naknade za eksploataciju na pet posto, i to je ono na čemu je INA temeljila planove)”, naglašavaju iz kompanije.
INA je, kako navode, svjesna da je naknada za eksploataciju ugljikovodika od deset posto u skladu s većinom stopa u Europi.
Predvidljivi regulatorni okviri
Međutim, ta kompanija, kao i svi ulagači, razvojne planove temelji na predvidljivim regulatornim okvirima, što je ključno u ovakvim industrijama u kojima se intenzivno ulaže, zaključuje se u priopćenju INA-e.
Prema novoj Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, naknada za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika (nafta, prirodni plin, plinski kondenzat i zemni vosak) sastoji se od ukupne novčane naknade i podjele količina pridobivenih ugljikovodika između investitora i države.
Ukupna se novčana naknada sastoji od šest pojedinačnih novčanih naknada – za površinu odobrenog istražnog prostora, površinu utvrđenog eksploatacijskog polja, sklapanje ugovora između investitora i Vlade, za pridobivene količine, ostvarenu eksploataciju i za administrativne troškove.
Naknada za pridobivene količine iznosi deset posto od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika, a ta se naknada dijeli između države (50 posto), lokalne jedinice na čijem se području ugljikovodici pridobivaju (30 posto) te područne (regionalne) samouprave (20 posto).
Izvor: Agencije