Crna Gora veliki uvoznik hrane
Crna Gora iz regiona i Evropske unije svake godine uveze hrane u vrijednosti 400 miliona eura – proteklih godina više i od ukupnog izvoza države. Sve to čini je ovisnom o uvozu. Mora li biti tako i da li je problem u domaćoj proizvodnji, konkurenciji ili navikama potrošača otkriva novinarka Al Jazeere Milica Marinović.
Preko 700 tona povrća iz staklenika godišnje Veselina čini jednim od većih proizvođača hrane u Crnoj Gori. Nakon 15 godina iskustva u poljoprivredi kaže da je najveći problem – otkup proizvoda.
Poljoprivrednik Veselin Jovović je rekao: “Jedna kočnica koja bi trebala da se prevaziđe i napravi iskorak, krene u mnogo jaču, organizovaniju proizvodnju i krene ka izvozu.”
Pored domaće proizvodnje, koja zadovoljava jedva polovinu potreba, Crna Gora lani je uvezla voća i povrća za 44 miliona eura. Na jaja i mlijeko potrošila je gotovo 50 miliona.
Zabrinuti stočari
Sve to brine domaće stočare, među njima Ljiljanu Knežević, vlasnicu male farme.
“Mi smo tu na početnim koracima i da li će se nešto promijeniti, prije svega u svijesti ljudi, da nije sramota raditi u poljoprivredi. To je problem kod nas. Mladi ljudi neće i to ih jednostavno ne interesuje”, kazala je Knežević.
Poljoprivredu, kaže Ljiljana, koče stara oprema, slaba obučenost, veliki troškovi, ali i nedovoljan podsticaj države.
“Da domaća proizvodnja ne uspijeva da smanji trgovinski disbalans u Crnoj Gori pokazuju sljedeći podaci MONSTATA: država je prošle godine samo za uvoz hrane platila 368 miliona eura – petinu ukupnog uvoza. Istovremeno ukupan izvoz robe, dakle svega u CG, bio je 375 miliona”, izvijestila je Marinović.
Uz skromnu proizvodnju, u Privrednoj komori ovo objašnjavaju slabom konkurentnošću cijena i asortimana crnogorskih proizvoda. Glavni izlaz je, tvrde, veće ulaganje države, rad na kvalitetu i uvezivanje sa turizmom.
Slobodno tržište
No, Crna Gora je, ipak, slobodno tržište, a preference potrošača su različite.
Prozivke da država treba da učini više o pitanju promocije i podrške ministar poljoprivrede demantuje. U 2014. i 2015. najavljuje minimum 35 miliona eura iz agrobudžeta, nastavak povrata na investicije od 50 posto i povoljne kredite.
Ministar poljoprivrede Crne Gore Petar Ivanović: “Da se poveća broj grla stoke, površina pod zasadima i da na taj način stvaramo primarne poljoprivredne proizvode. Mala smo zemlja, imamo 620 hiljada stanovnika. Tek kada budemo imali dovoljno sirovina koje idu u preradu, može se razvijati i prerađivački sektor. Drugačije to ne ide.”
No, neke države rade drugačije, bar kada je agrobudžet u pitanju.
Tako je crnogorski najmanji u regionu, pa i u Evropi.
Izvor: Al Jazeera