Stečaj Hypa koštao bi 25 milijardi eura

Nekontrolirani stečaj nacionaliziranog austrijskog zajmodavca Hypo Alpe Adrije mogao bi koštati gotovo 25 milijardi eura, navodi se u upozorenju austrijske Centralne banke, koje su u četvrtak prenijeli tamošnji mediji.

Kako je objavio bečki dnevnik Der Standard, Centralna banka i radna grupa za Hypo pismom su upozorili u novembru 2013. godine Vladu u Beču da bi stečaj tog nacionaliziranog zajmodavca mogao kratkoročno koštati državni sektor te kreditore banke i do 16 milijardi eura.

Dodatno bi se u naredne tri godine savezna Vlada i lokalne vlasti suočili s troškovima u iznosu između šest i osam milijardi eura, jer bi Hypo povukao za sobom u stečaj i matičnu saveznu državu Korušku, što bi podrazumijevalo naglo povećanje troškova refinansiranja, dodaje se u tom pismu.

Iz Centralne banke odbili su komentirati pisanje Der Standarda, ali su već ranije javno iskazali protivljenje stečaju Hypa, strahujući da bi izazvao domino efekt kod austrijskih banaka i uništio ugled Austrije na tržištima kapitala.

Vlada u Beču želi da tamošnje banke poput Erste Groupa, Raiffeisen Bank Internationala ili Bank Austrije, pomognu u uspostavi “loše banke”, koja bi apsorbirala problematičnu imovinu Hypa.

Austrija je bila primorana nacionalizirati posrnulu banku 2009. godine, podsjeća Reuters.

Preraspodjela poreza

Vlada, ipak, nije isključila mogućnost stečaja Hypa ako ostale opcije ne uspiju.

Druge banke još su skeptične kada je riječ o učešću u ovome planu, ako ne dobiju i neki ustupak poput oslobađanja od plaćanja bankarskog poreza.

Riječ je o porezu u austrijskom bankarskom sektoru, koji u tamošnju državnu kasu godišnje donese 640 miliona eura.

“Vjerujemo da bi preraspodjela bankarskog poreza radi lakšeg finansiranja uspostave loše banke bila najmanje loša opcija i najvjerovatniji ishod za austrijska banke”, objavila je u srijedu agencija za rejtinge Fitch.

“Velika je vjerovatnost da Vlada neće nametnuti stečaj banke niti upotrijebiti druge instrumente spašavanja u kojem bi učestvovali vjerovnici, tzv. bail-in, jer bi time ugrozila stabilnost cijelog sistema”, zaključuju u Agenciji.

Izvor: Agencije