Slovenija u borbi protiv rada na crno

Slovenija, kao i druge zemlje regije, bori se protiv crnog tržišta rada.

Posljednjih godinu dana pooštrili su kontrole, a od iduće godine, svima koji rade manje poslove za druge fizičke osobe dati će ponudu koja se ne odbija – umirovljenički, zdravstveni i radni staž za devet eura na mjesec i legalno prijavljen rad.

Ogrlice, narukvice, broševi od vune dio su onoga što stvara umjetnica Lea Rigler. Sveučilišna profesorica povijesti umjetnosti, hobi je pretvorila u dodatni posao i prijavila ga državi.

“Narukvica, recimo, košta 12 eura. Od te cijene se onda odbija porez na dohodak, tako da nije neki veliki profit, ali ako voliš to što radiš, drago ti je da neko to i nosi. Ali porez je 25 posto, a to je uistinu previše, jer uz to plaćaš i za štand i sam si u svemu”, kaže Lea.

Veća zarada, dodatni porezi

Dopunskim radom u Sloveniji se smatraju rukotvorine, ali i svi ostali poslovi koje fizičke osobe obavljaju za druge fizičke osobe, poput spremanja kuće, čuvanja djece, uređivanja okućnice, šetnje pasa. 

“Oko devet tisuća ljudi u Sloveniji ima prijavljen dopunski rad. Dosad su njime na godinu smjeli zaraditi 9.150 eura. No, od 1. siječnja sljedeće godine, taj iznos smanjuje se na 6.000 eura, a morati će plaćati i mirovinsko i zdravstveno”, izvještava iz Ljubljane reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

Ako zarade više, postaju samostalni poduzetnici i moraju plaćati dodatne poreze.

Dodatni rad najviše će se, ipak ,isplatiti nezaposlenima, jer uvode se vaučeri, koji osiguravaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje za cijeli mjesec te jedan dan radnog staža.

Administracija je, pritom, svedena na minimum.

“Vi kao majka ili vlasnica kuće odete u ured javne uprave, ispunite podatke i platite devet eura za vaučer. To vam je potvrda, ako vam na vrata zakuca inspektor, da ste za tu osobu koja kod vas radi platili sva davanja. A tu osobu onda plaćate gotovinom na ruke, kao što se i danas radi”, objašnjava Peter Pogačar iz Ministarstva rada, obitelji i socijalnih pitanja.

Bolji uvjeti za nezaposlene

Cilj je smanjiti broj onih koji rade na crno, a njih je, kako se procjenjuje, na desetke tisuća, ali i omogućiti nezaposlenima bolje uvjete.

U posljednjih godinu dana kontrola se drastično pooštrila.

Carinici koji su nekada stajali između Slovenije i Hrvatske, sada čuvaju granicu legalnog i crnog tržišta, koje ruši cijenu rada.

“Korak naprijed je učinjen i nadzor je bolji. U Sloveniji je pokrenuta velika akcija u koju su uključene sve službe, da se potaknu i ljudi i poduzeća da se legaliziraju, da ispostavljaju račune. Zato i raste broj ljudi koji legalno obavljaju dodatni posao”, kaže Danijel Lamperger, direktor Obrtničke komore Slovenije.

Pomogle su i novčane kazne. I to ne samo osobi koju uhvate da radi na crno, već i onoj osobi koja je zaposli.

A tada posao dodatno košta – do 5.000 eura.

Izvor: Al Jazeera