Pad cijena nafte – dobitak za BiH

Cijene nafte na svjetskom tržištu tokom ove godine pale su za gotovo 40 posto.

Šta je pokrenulo pad cijena nafte na svjetskim berzama i kako se to odražava na najveće svjetske proizvođače, ali i na tržište nafte u Bosni i Hercegovini, otkriva novinar Al Jazeere Emir Nuhanović.

U posljednjih šest mjeseci cijena barela nafte na svjetskom tržištu pala je za više od 44 dolara.

Mnogi ekonomisti taj trend pada povezuju sa grupom Islamska država Irak i Levant (ISIL) i njihovim zauzimanjem naftnih polja na sjeveru Iraka, nakon čega je OPEC – organizacija koja okuplja najveće proizvođače nafte, procijenio kako će se na tržištu stvoriti manjak, pa su odlučili povećati proizvodnju.

Međutim, usljed usporavanja ekonomskog rasta Kine i drugih ekonomskih velesila, nafte na svjetskom tržištu nije manjkalo, naprotiv. OPEC-ovo povećanje proizvodnje stvorilo je višak na tržištu zbog kojeg su cijene počele padati.

Uprkos takvoj situaciji, OPEC nastavlja sa povećanom proizvodnjom, što investitori na berzi vide kao veliku prednost za potrošačko orijentirani Zapad.

Trgovac na londonskoj berzi Jeremy Stretch je kazao: “Jasno je da je ovo mač sa dvije oštrice. Za proizvođače nafte ovo je negativno, a za uvoznike pozitivno. Pretpostavljam da je to pitanje balansiranja te dvije suparničke pozicije. Ali sveukupno, pad cijena nafte je vrlo ohrabrujući za globalnu ekonomiju i mislim da su najveće prednosti na strani potrošački orijentiranih ekonomija poput Njemačke, Velike Britanije ili Sjedinjenih Američkih Država”.

Iako je teorija zakona ponude i potražnje vrlo jasna, vjeruje se kako iza pada cijena nafte stoji još jedan scenario.

Naime, krajem osamdesetih, hladni rat je okončan između ostalog i zahvaljujući obaranju cijena nafte sa 105 dolara iz 1980, na 25 dolara po barelu 1990. godine.

Bankrot SSSR-a

Takav drastičan pad uzrokovao je bankrot zatim i raspad tadašnjeg Sovjetskog saveza, jer je proizvodnja nafte, koja je ujedno bila i njihov najveći izvozni proizvod, postala neisplativa.

A budući da sankcije Zapada prema Rusiji više štete zemljama Evropske unije, ekonomisti vjeruju da se “sovjetski scenario” ponavlja i danas. Čak i ako to nije slučaj, slične posljedice već izlaze na vidjelo.

Devedeset posto ruskog izvoza i danas čine nafta i plin, što čini 45 posto ukupnih budžetskih prihoda te zemlje. Da bi ruski budžet bio izbalansiran, ta zemlja mora svoju naftu prodavati za 100 dolara po barelu.

Panike u Moskvi nema za sada.

“Ukoliko se ekonomske prilike uskoro ne promijene, morat ćemo izmijeniti naše prognoze, i u konačnici, promijeniti budžetske projekcije. Ali to za sada nećemo raditi”, kazao je ruski premijer Dmitrij Medvedev.

Ante Domazet, profesor ekonomije Univerziteta u Sarajevu, ima vrlo jednostavan odgovor na pitanje kako se ove makroekonomske prilike odražavaju na Bosnu i Hercegovinu: “To je Božiji dar za BiH. Mi uvozimo nafte, gasa i naftnih derivata negdje oko 2,5 milijardi maraka (1,25 milijardi eura). I možete zamisliti koliko bi to efekat imalo na BDP, kada bi se vrijednost tog nmputa oborila za 30 posto? To je nekih 750 miliona maraka (383,5 miliona eura). Na naš bruto BDP od 26 milijardi, to je blizu tri posto.”

Iako cijena nafte na berzi pada već pola godine, na pumpama su pojeftinjenja stigla tek unazad nekoliko sedmica.

“Svakako da krajnji kupci pozdravljaju i najmanje pojeftinjenje cijena. Međutim, od krajnje cijene goriva trgovci 40 posto daju za državne namete, dok 60 posto zadržavaju kao vlastiti profit. I kada imate situaciju da maloprodajna cijena stagnira, a nabavna opada, tada najveću korist imaju trgovci upravo zato što njihove profitne marže drastično rastu”, javlja Nuhanović.

Izvor: Al Jazeera