Hrvatska ekonomski najslabija u Evropskoj uniji

Europska komisija povećala je procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,6 na 0,7 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti s prošlogodišnjih 17,3 na 17,7 posto.

U danas objavljenim jesenskim prognozama, Komisija predviđa pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,7 posto u ovoj godini, dok bi iduće godine trebao blago rasti za 0,2 posto, što je također smanjena procjena u odnosu na prethodnu prognozu o rastu za 0,7 posto.

U 2016. godini Komisija očekuje rast BDP-a za 1,1 posto.

Jesenske prognoze završene su prije nego što je Vlada usvojila prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i prijedlog proračuna za 2015, tako da u ove prognoze nisu uvrštene predložene promjene poreza na dohodak i oporezivanja kamata na štednju, što bi trebalo početi provoditi od sljedeće godine.

„Nakon šest godina recesije, očekuje se da će Hrvatska sljedeće godine imati marginalno pozitivan rast, a oporavak investicija trebao bi potaknuti rast 2016. godine“, navodi Komisija.

Raste i deficit

Deficit bi ove godine trebao iznositi 5,6 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 5,2 posto.

Proračunski deficit bi, prema prognozama Komisije, trebao sljedeće godine blago pasti na 5,5 posto, a 2016. godine ponovno se vratiti na 5,6 posto.

Komisija navodi da su razlog za to niži prihodi od PDV-a, što se djelomično može objasniti slabom dinamikom porezne baze.

Na rashodovnoj strani, stvari su uglavnom odvijaju prema planovima vlasti, ali je u drugoj polovici godine došlo do povećanih troškova uzrokovanih poplavama.

Hrvatska je od početka ove godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) u okviru kojeg je predviđeno da će deficit ove godine biti 4,6 posto, sljedeće 3,5 posto, a 2016. godine 2,7 posto BDP-a.

Negativni fiskalni rizici

Komisija upozorava na negativne fiskalne rizike poput nagomilanih zaostataka u zdravstvenom sektoru i mogućih dodatnih troškova u drugim sektorima, poput obrazovanja i prometa.

U Bruxellesu navode i da u odnosu na ove projekcije rasta postoje negativni rizici zbog nesigurnosti u domaćoj politici, posebice u vezi s fiskalnom konsolidacijom i odgađanja strukturnih reformi.

Hrvatski javni dug ove bi godine mogao dosegnuti 81,7 posto BDP-a, sljedeće 84,9 posto, a 2016. godine 89 posto BDP-a.

Javni dug je povećan sa 75,7 posto, koliko je iznosio na kraju prošle godine, jer su prema novim računovodstvenim pravilima u to uključena dva velika javna poduzeća te zbog povećanja proračunskog deficita.

Stopa nezaposlenosti trebala bi se blago povećati s prošlogodišnjih 17,3 posto na 17,7 posto ove godine, a tolika stopa se predviđa i za sljedeću godinu.

Godine 2016. stopa nezaposlenosti trebala bi blago pasti na 17,3 posto.

Najbolje prognoze Irskoj

Komisija kao objašnjenja za loše prognoze navodi velike akumulirane vanjske i unutarnje neravnoteže, slabo poslovno okruženja i tržište rada. Vanjska potražnja bi trebala dati pozitivan doprinos zbog povećanja izvoza roba i u nešto manjoj mjeri usluga.

Inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), trebala bi se ove godine pasti na 0,2 posto s prošlogodišnjih 2,3 posto, sljedeće godine očekuje se njezin blagi rast za 0,6 posto, a 2016. godine za 1,1 posto.

Komisija u ovoj godini očekuje rast izvoza za 5,4 posto, nakon prošlogodišnjih tri posto, dok u 2015. očekuje usporavanje njegova rasta na 3,6 posto, a u 2016. ubrzanje na 4,8 posto.

Uvoz bi u ovoj godini trebao porasti 3,4 posto, iduće 2,6 posto, a potom 4,5 posto, procjenjuje Europska komisija.

Hrvatska ima najlošije prognoze od svih država članica, a najbolje ima Irska, koja ove godine očekuje rast od 4,6 posto.

Prosječno u 28 zemalja članica EU-a, predviđa se rast BDP-a od 1,3 posto, a u zemljama eurozone za 0,8 posto.

Sljedeće godine u EU28 očekuje se rast od 1,5 posto, a u eurozoni od 1,1 posto, a u 2016. očekuje se ubrzanje rasta – na dva posto u EU28 i na 1,7 posto u eurozoni.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO