Epilog u sporu oko Kranjske kobasice

Spor Slovenije i Hrvatske o korištenju imena “Kranjske kobasice” dobio je epilog ovog tjedna tako što će, na prijedlog Europske komisije, Hrvatska u idućih 15 godina moći nastaviti proizvodnju i prodaju kobasice pod tim imenom, a u međuvremenu mora naći neko novo.

U ministarstvima poljoprivrede dviju zemalja su zadovoljni dogovorom, a slovenska javnost na kompromis gleda kao na poraz.    

Zavezana drvenim klinčićem, teška do 25 dekagrama, donekle dimljena – polutrajna kranjska kobasica jedan je od međunarodno prepoznatljivih slovenskih proizvoda.

Na taj proizvod vrlo su ponosni, a tajna okusa, kažu, leži u prirodnim sastojcima.

“Sastavljena je isključivo od svinjskog mesa. U nju idu isključivo prirodni proizvodi, najkvalitetniji komadi svinjetine kao što je svinjska slanina, zatim papar, sol i, naravno, drveni klinčić”, objašnjava Tanja Čadež, proizvođačica Kranjske kobasice.

Višegodišnji spor

Prema tradiciji, jede se uz kiseli kupus, sa senfom ili hrenom, a razvila se još u doba Austro-Ugarske.

U svojoj mesnici, obitelj Čadež godišnje proizvede 25 tona kranjskih kobasica.

“Potražnja za Kranjskom kobasicom raste, potrošači znaju da je riječ o kvalitetnom proizvodu i zato ga traže”, dodaje Čadež.

Istoimeni proizvod tražen je i u Hrvatskoj, s kojom je Slovenija godinama vodila spor o korištenju imena.

Rješenje je ovog tjedna stiglo iz Bruxellesa, pri čemu je Europska komisija predložila kompromis, prema kojem će hrvatski proizvođači još 15 godina smjeti prodavati ovu deliciju pod tim nazivom.

“To je kompromis koji je predložila Europska komisija. Drugačije nije moglo, ali mi smo zadovoljni što ćemo konačno zaštititi naš proizvod tako da to shvaćamo kao jedan veliki uspjeh”, kaže Dejan Židan, slovenski ministar poljoprivrede.

Još otvorenih pitanja

No, etnolog Janez Bogataj, jedan od inicijatora zaštite Kranjske kobasice kao slovenskog proizvoda, smatra da je kompromis veliki neuspjeh.

“Poraz je zbog dužine moratorija koji je postavljen na 15 godina. Mislim da bi s veseljem potpisao tu odluku da živimo u 16-om, 17-om ili 18-om stoljeću, ali teško u 21-om. Plasiranje novog produkta je pitanje jedne dobre agencije koja ga dobro predstavi i ponudi, a živimo u novom potrošačkom svijetu u kojem se produkti vrlo brzo prihvaćaju kod ljudi”, ukazuje Bogataj.

Ukupno je 26 slovenskih proizvoda zaštićeno kao tradicionalni slovenski proizvod, a Hrvatska je to učinila za njih 15, te je još njih osam u postupku zaštite.

Sa Slovenijom su i dalje otvorena pitanja o istarskom pršutu i vinu teran.

“Što se Slovenije tiče, mi smo sada punopravna članica i sa Slovenijom želimo biti partner. Tako je i za istarski pršut. Na nekim stvarima ima više problema, ali interes je imati dobrog susjeda i partnera s kojim možemo dosta toga zajednički odraditi”, poručuje Tihomir Jakovina, hrvatski ministar poljoprivrede.

U idućih 15 godina Hrvatska će i dalje proizvoditi i prodavati Kranjsku kobasicu pod tim imenom, a u tom periodu mora pronaći drugo ime za taj prepoznatljivi brand.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO