Hrvatska: Plate i penzije ostaju iste, svi moraju štedjeti

Prijedlog budžeta za iduću godinu temeljen je na projekciji privrednog rasta od 0,5 posto (Al Jazeera)
Prijedlog budžeta za iduću godinu temeljen je na projekciji privrednog rasta od 0,5 posto (Al Jazeera)

Vlada Hrvatske predložila proračun za 2015. godinu. Ne namjeravaju smanjivati plaće i mirovine. Planiran je rast BDP-a i smanjenje deficita.

Također, Vlada računa na sredstva iz evropskih fondova. Ako se uštede ne postignu, sredinom iduće godine bit će smanjene plaće i u državnom i u javnom sektoru.

Prema prijedlogu proračuna, planirani su prihodi na razini od 106,4 milijarde kuna (13 milijardi i 875 milijuna eura), a rashodi 118,9 milijardi kuna (15 milijardi i 505 milijuna eura), pa planirani deficit državnog proračuna za 2015. iznosi 12,5 milijarde kuna (milijardu i 630 milijuna eura).

U odnosu na ovu godinu, to je smanjenje deficita za nešto više od tri milijarde kuna (391 milijun eura).

Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto, dok se za 2016. godinu predviđa rast od 1,3 posto, a u 2017. rast od 1,5 posto.

Vlada očekuje smanjenje planiranog proračunskog manjka s ovogodišnjih  posto BDP-a na 3,8 posto u 2015. godini.

HZZO izlazi iz riznice

Na visinu prihoda i rashoda državnog proračuna značajno utječe primjena odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. godine.

HZZO postaje izvanproračunski korisnik državnog proračuna na čiji financijski plan daje suglasnost Hrvatski sabor. 

Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje, prihodi od participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja te ostali prihodi HZZO-a po posebnim propisima, isključeni su iz prihoda državnog proračuna. 

Ti prihodi, kao i rashodi koji se iz njih podmiruju sastavni su dio financijskog plana HZZO-a.

Hrvatski premijer Zoran Milanović kazao je da prijedlog proračuna za 2015. nije savršen niti “razvojan i socijalan”, kako se to često u prošlosti govorilo, već realan i odgovoran.

Napomenuo je i da se plaće i mirovine više ne mogu smanjivati te da Hrvatska kontrolira javne financija bolje nego ikad prije.

Proračun za 2015., po njegovim riječima, ne jamči automatski gospodarski rast, koji, kako je rekao, po svim pokazateljima ipak slijedi.

Bitka za smanjenje siromaštva

“Hrvatsku čeka bitka za veću zaposlenost i smanjenje siromaštva”, istaknuo je Milanović.

Predstavljajući prijedlog proračuna, ministar financija Boris Lalovac naglasio je da su prihodi i rashodi planirani realno i da su zaštićene najosjetljivije socijalne kategorije te da nisu “dirane” plaće u javnom sektoru i mirovine.

Lalovac je naglasio da se proračun za iduću godinu ne može izravno uspoređivati s prethodnima, zbog strukturnih promjena, jer su u proračun uključene i neki korisnici proračuna koji dosad nisu bili.

Time je usklađen i sa ESA 2010, novom metodologijom europskog statističkog ureda Eurostat.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO