Kredit za obnovu Srbiji od 227 miliona eura

Svjetska banka odobrila je Srbiji kredit od 227,5 milijuna eura, namijenjen za otklanjanje posljedica poplava, objavljeno je na internetskoj stranici te banke.

Rok za otplatu kredita je 30 godina, a ‘grace period’ je 10 godina, kamata je promjenjiva, a sada iznosi 1,5 posto.

”Ne možemo ostaviti obitelji u Srbiji da budu izložene hladnoći  ove zime, tako da je omogućavanje pouzdanog dotoka električne energije glavni prioritet za Vladu Srbije, ali i za nas”, navela je priopćenju Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za Jugoistočnu Europu.

”Pouzdana opskrba električnom energijom i adekvatna žetva su također ključni elementi u održavanju gospodarskih aktivnosti i rasta gospodarstva u Srbiji nakon poplava.”

U energetskom sektoru, kredit će omogućiti uvoz električne energije u iznosu 120 miliona eura kako bi se izbjegla energetska kriza, pogotovo tijekom prve sezone grijanja nakon poplava.

Voditeljica projekta Claudia Vasquez kazala je da su poplave eksponirale neke nedostatke u energetskom sektoru Srbije.
”Banka je spremna da surađuje s Vladom kako bi poboljšala financijsku održivost energetskog sektora i okoliša kako bi potakli investicije i podržali otvaranje novih radnih mjesta”, rekla je Vasquez.

Uštede na subvencijama

Glavni ekonomist Svjetske banke za Srbiju, Lazar Šestović, rekao je za RTS da Svjetska banka pozdravlja najavljeni paket Vladinih mjera za uštedu u proračunu, kao i da su Vladi Srbije predložene i dodatne mjere, među kojima je jedna od osnovnih smanjenje subvencija, prenosi Tanjug.

“Mislimo, jeste da nedostaje nekih 200 do 300 miliona dodatnih ušteda. Na strani rashoda budžeta mora da se nađe prostora za dodatne uštede. Bitno da je da se sve to desi u 2015. godini jer je ova praktično već prošla sa aspekta budžeta i izvršenja rashoda”, kazao je on.

Šestović je kazao da Srbija troši više od milijardu eura godišnje na subvencije javnim ili društvenim poduzećima i da tu sigurno postoji prostor za značajne uštede.

“Recimo, ako se uštedi 10 odsto, to je 100 miliona, to je 0,3 odsto BDP-a”, rekao je on.

Kao drugu veliku stavku gdje se može uštedjeti, naveo je nabavke roba i usluga za koje je u prvih sedam meseci ove godine potrošeno 2,5 milijarde eura na kupovinu raznih roba i usluga.

“Vlada je prvobitno planirala nekih 25 do 30 miliona ušteda u toj oblasti, a mi mislimo da tu može mnogo više da se postigne”.

Pad privrede

Šestović je ocijenio da će smanjenje plaća i mirovina najverojatnije smanjiti privredne aktivnosti, “jer kada smanjite plate i penzije u javnom sektoru, a tu pričamo o 2,5 miliona ljudi koji zavise direktno od tih davanja, onda će oni da smanje svoju potrošnju”.

Kad oni smanje svoju potrošnju, smanjit će se opseg proizvodnje domaće privrede.

“Teško je reći tačno koliko će se smanjiti BDP na osnovu tih mera, ali pretpostavljamo da će to povući pad privrede od 0,5 do jedan odsto”, rekao je Šestović.

Izvor: Al Jazeera i agencije