Kriza nije omela božićnu potrošnju
Vjernici katoličke vjeroispovijesti slave blagdan Sveta tri kralja, kojim završava božićno razdoblje.
Uobičajeno, povlači se i crta i zbrajaju blagdanski troškovi. Procjenjuje se da su građani Hrvatske ove godine, unatoč krizi, potrošili blizu 1,3 milijarde eura, što je otprilike isti iznos kao i prošle godine.
No, prilično više nego 2011. godine, izvijestio je Ivan Čorkalo, novinar Al Jazeere.
Na blagdan Sveta tri kralja u zagrebačkoj katedrali tradicionalna misa. Današnjim danom i službeno završava božićno razdoblje.
No, zagrebačke će ulice ipak još neko vrijeme ostati okićene i podsjećati na, za mnoge, najljepši dio godine. Dio koji uobičajeno obilježava i velika potrošnja.
Štednja i potrošnja
Ankica, stanovnica Zagreba, kazala je: “To se kroz godinu lagano štedi da bi se imalo inače se ne bi moglo.”
“Možda smo trošili malo manje nego inače, kupili smo darove i izašli na večeru. A teško je uštedjeti ali se trudimo da ne potrošimo previše”, dodala je njena sugrađanka Dajana.
Zdravko iz Zagreba je rekao: “Ja sam racionalan, trošim koliko imam.”
A takvi su rijetki. Jer prema procjenama nezavisnog hrvatskog sindikata građani Hrvatske su u 12. mjesecu potrošili oko 1,3 milijarde eura, odnosno 173 eura po glavi stanovnika.
Otprilike riječ je o istom iznosu potrošenom za prošlogodišnje blagdane, no za gotovo 260 miliona eura više nego 2011. te godine. No, kao i proteklih godina većina građana trošila je iznad svojih mogućnosti i zbog toga se zaduživala.
Ponuda kredita
“Velika je ponuda potrošačkih kredita koji se zapravo u krizi nisu ni smanjivali, građani su se zaduživali i kroz kartičarsko poslovanje također, a cijene tih kredita su znatno pale”, objasnio je ekonomski analitičar Damir Novotni.
Unatoč činjenici da je u blagdanskom razdoblju potrošnja porasla, na godišnjoj bazi, ipak se osjećaju posljedice ekonomske krize iz koje Hrvatska nije izašla već šestu godinu zaredom.
Novotni je dodao: “Koncentracija na godišnjoj bazi kad sve desezoniramo i prevedemo na cijelu godinu vidimo da je došlo do pada potrošnje u nekim sektorima više u nekima manje.”
Pad potrošnje se ne osjeti na proizvodima potrebnim za svakodnevni život. Najviše se osjetio na tržištu automobila kojih se godišnje prodaje tri puta manje nego prije krize, kao i u prodaji stanova.
Naznaka za oporavak, smatra analitičar Novotni, zasad nema, a građane se dodatno obeshrabruje novim poreznim nametima.
“Kućanstva se osjećaju nesigurno u takvim čestim promjenama poreznih opterećenja i najavama novih što je Vlada nekoliko puta dosad učinila i u konačnici kućanstva se okreću štednji, a ne potrošnji”, ocijenio je Novotni.
No, u proteklom periodu građani si ipak priušte više od onoga to mogu tokom godine i na taj način barem nakratko zaborave na svakodnevne probleme.
Izvor: Al Jazeera