Linić objavio mjere za smanjenje deficita

Uži kabinet hrvatske Vlade utvrdio je smjernice za rebalans proračuna vezan uz primjenu procedure prekomjernog deficita, kojima se predlaže povećanje prihodovne strane za 4,7 milijardi kuna (641 milijun i 179 tisuća eura), dok bi rashodi trebali biti manji za ukupno 3,6 milijardi kuna (470 milijuna i 435 tisuća eura), izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare hrvatski ministar financija Slavko Linić.

Osim toga, Linić je najavio da će sportska društva i crkvene zajednice morati, kao i sve druge neprofitne organizacije koje ostvaruju godišnji promet veći od 230 tisuća kuna (30 tisuća eura), osnovati tvrtku ili neki drugi oblik udruživanja, koji nije neprofitni i plaćati porez, najavio je Linić.

Uvođenje transparentnosti

Linić kaže da je cilj uvođenje transparentosti u poslovanje svih civilnih organizacija, neovisno o tome radi li se o sportskim, crkvenim ili nekim drugim društvima.

Hrvatska Vlada je danas u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neproftnih organizacija, kojim se uvodi obveza dostave financijskih izvještaja svim neprofitnim organizacijama, prilagođena visini prihoda i vrijednosti imovine, a uvodi se i Registar neprofitnih organizacija.

Neprofitnim organizacijama uvodi se i obveza osnivanja trgovačkog društva ili drugog oblika udruživanja koji nije neprofitni za obavljanje gospodarske djelatnosti, ako neprofitna organizacija od gospodarske aktivnosti ostvari više od 230 tisuća kuna prihoda (30 tisuća eura), osim od pružanja usluga najma i zakupa.

Sve neprofitne organizacije s prihodima iznad 10 milijuna kuna (milijun i 306 tisuća eura) godišnje morat će tako podnositi revizorska izvješća, a iznad 3 milijuna kuna (392 tisuće eura) godišnje izvještaje o prethodnoj godini.

Smjernice proračuna za smanjenje deficita

Za 2016. godinu Linić je najavio porez na nekretnine, kamate na štednju i kapitalnu dobit.

Smjernice rebalansa proračuna za ovu godinu predviđaju povećanje prihoda prebacivanjem zaposlenih s beneficiranim radnih stažem (vojska, policija i vatrogasci) iz drugog u prvi mirovinski stup, u ovoj godini se taj efekt procjenjuje na blizu 2,8 milijardi kuna (365 milijuna i 894 tisuće eura), a uz uplate za ovu godinu od blizu 400 milijuna kuna (52 milijuna i 270 tisuća eura) ukupan efekt te mjere bio bi 3,2 milijarde kuna (418 milijuna i 164 tisuće eura).

Veći se prihodi očekuju i od oporezivanja dobitaka od igara na sreću za otprilike 300 milijuna kuna (39 milijuna i 202 tisuće eura), od povećanja koncesijskih naknada blizu 200 milijuna (26 milijuna i 135 tisuća eura), te otprilike milijardu kuna (130 milijuna i 676 tisuća eura) od povlačenja dobiti iz javnih poduzeća i viška sredstava na računima ustanova.

Na rashodnoj strani ovogodišnjeg proračuna najavio je smanjivanje rashoda za zaposlene, materijalnih rashoda, subvencija, dodatne uštede u zdravstvu, te preispitivanje nekih kapitalnih i ostalih rashoda.

Rashodi za zaposlene trebali bi biti manji za 370 milijuna kuna (48 milijuna i 350 tisuća eura), materijalni rashodi za 1,3 milijarde kuna (169 milijuna i 879 tisuća eura), a subvencije za 550 milijuna kuna (71 milijun i 872 tisuće eura).

Uštedama u zdravstvu dobilo bi se još 600 milijuna kuna (78 milijuna i 405 tisuća eura). Tu su i uštede kod kapitalnih rashoda od 455 milijuna kuna (59 milijuna i 457 tisuća eura), a ostali rashodi mogu se smanjiti za 320 milijuna kuna (41 milijun i 816 tisuća eura).

Vlada korigira gospodarski rast

Uštede na rashodovnoj strani imaju utjecaj na gospodarski rast zbog smanjenja državne i osobne potrošnje, pa Vlada korigira gospodarski rast na 0,2 posto.

Zbroje li se povećanje prihoda od 4,7 milijardi kuna (641 milijun i 179 tisuća eura) i uštede od 3,6 milijardi kuna (470 milijuna i 435 tisuća eura), to je ukupno veća ušteda od potrebnih 7,7 milijardi kuna (milijarda i 6 milijuna kuna), kaže Linić.

Najavljuje da bi rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna na raspravi u Saboru trebao biti prije kraja veljače.

Vlada procjenjuje da će proračunski deficit u ovoj godini iznosti 4,6 posto BDP-a, a za iduću bi trebao biti manji za jedan postotni bod.

Izvor: Al Jazeera i agencije