Procedure koče investitore u vjetroenergiju
Hrvatska bi do 2020. godine trebala proizvoditi 20 posto energije iz obnovljivih izvora, no put do vađenja potrebnih dozvola i dokumentacije za investitore je dugotrajan i, kako tvrde, krajnje obeshrabrujući.
Prije samo tri godine Hrvatska je proizvodila nešto iznad 14,5 posto energije iz obnovljivih izvora, no hrvatske vlasti najavljuju kako će već do 2015. godine iz tih izvora proizvoditi najmanje 400 megavata električne energije.
Nakon malih hidroelektrana i proizvodnje energije iz biomase, vjetroelektrane kao izvor struje na trećem su mjestu.
Jedna od vjetroelektrane nalazi se na Ponikvama, a uklopničar Denis Rusković tvrdi kako mu posao zna biti opasan kad se treba penjati na vjetroagregate.
No, vjetroelektrane nisu zahtjevne za održavanje, jer su kompjuterskim sustavom povezane s tvrtkom maticom u Njemačkoj koja prati njihov rad i ispravnost i ako dođe do kvara, obavijest da treba intervenirati uklopničar dobiva porukom na mobitel.
Nezahtijevne za održavanje
„Reagiramo najviše zimi, jer su tada najveća grmljavinska nevremena na ovome području. Ovaj dio je poznat po južnome vjetru i oblacima tako da su oni sada praktički vidljivi. Zimi nisu jer se nalaze u oblaku i privlače gromove, pa elektronika ponekad zakaže“, priča Denis Rusković.
Ljeti su, pak, vjetroelektrane u opasnosti od požara i stoga se vizualna provjera svake temeljito radi dva puta godišnje.
Vjetrenjače se pokreću pri minimalnoj brzini vjetra od 3,5 metra u sekundi, 16 vjetroagregata godišnje proizvede dovoljno električne energije da bi se njome moglo napajati otprilike 23.000 kućanstava, javlja reporter Al Jazeere Marin Veršić.
Održavanje i rad na vjetroelektranama djeluje prilično jednostavno, no ishođenje dozvola za njihovu gradnju doista je komplicirano i investitori se žale kako je to „prava borba s vjetrenjačama“.
Godine za dokumentaciju
Vjetroelektrana Ponikve ukupno je treća vjetrolektrana istog investitora koju su podigli u Hrvatskoj, a za nju su potrebnu dokumentaciju zatražili još 2001. godine.
„Činjenica je da nam je ovo treći projekt koji smo realizirali i mogli bismo reći kako smo uspješni i da sustav funkcionira. Međutim, činjenica je da nam je za prvi projekt trebalo pet godina, za drugi osam, a za ovaj 10 godina. Sljedeći, ako ga bude, vjerojatno će trajati 11 godina“, žali se Željko Samardžić, investitor vjetroelektrane Ponikve.
Upit za izjavu Al Jazeera je poslala Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, nedavno osnovanom kako bi olakšao investitorima ishođenje potrebne papirologije.
Iz Centra su upit proslijedili Ministarstvu gospodarstva, a tamo je glasnogovornik vidjevši upit, obraćajući se kolegicama iz ureda, slučajno odgovorio i Al Jazeeri.
„Vidjele ste ovo? Ne bih puno čeprkao po ovome, ali ako možemo dati neku neutralnu izjavu – možemo“, poručio je glasnogovornik svojim suradnicima.
Dva tjedna za odgovor
Nakon dva tjedna ispostavilo se kako u Ministarstvu gospodarstva odgovor mogu dati samo u obliku dopisa, jer je odgovorna osoba na odmoru.
„Obnovljivi izvori energije i dalje će biti temelj razvoja energetskog sustava […] To ne znači da će se zaustaviti razvoj projekata i da su procedure složene. Upravo suprotno, one su transparentne i osiguravaju kvalitetnim investicijama (i ozbiljnim investitorima) njihov završetak“, odgovorili su iz ministarstva.
I drugi investitor u vjetroelektrani Ponikve tvrdi kako je procedura komplicirana.
„Mukotrpno je, nažalost je mukotrpno. Procedura postoji, ali je dozlaboga komplicirana. Još je kompliciranija birokracija – s institucijama i s HEP-om, posebno“, upozorava investitor Milan Antonijević.
Ako se gleda kroz cijenu struje, otkup energije od vjetroelektrana za otprilike devet centi po kilovatsatu, skuplji je od drugih izvora.
No, ako se uzme u obzir da Hrvatska godišnje uveze 26 posto struje, da se vjetroelektranama štiti okoliš, te da su, kao što je dopis nadležnog ministarstva rekao, „obnovljivi izvori temelj energetskog razvoja Hrvatske“ od vjetroagregata bi ta zemlja trebala imati više koristi nego štete.
Izvor: Al Jazeera