Niske otkupne cijene šljive guraju u kazan

Voćari u Srbiji ove godine bilježe rekordan rod šljive. Privredna komora te zemlje procjenjuje da će prinos biti blizu 550 hiljada tona. Uprkos tome, država ne čini mnogo da iskoristi taj potencijal. Seljacima za kilogram nudi svega 10 eurocenti, a dvije trećine nacionalnog voća završava u rakiji, umjesto u sušnicama ili džemu, izvijestio je reporter Al Jazeere Đorđe Kostić.

Dragan Dacić s unucima i snahom obilazi svoj voćnjak u Šumadiji. Kaže da u šljiviku radi od februara do oktobra. Oko svakog stabla prolazi najmanje 20 puta. Otkupljivači mu nude svega 10 eurocenti za kilogram.

“Mi gde smo da smo, u vinograd smo ili šljivik, i onda ti dođe neko i kaže: evo, slušaj, to je 12 dinara, 10 dinara. Živiš od danas do sutra, gledaš u nebo da li će da te ubije grad, da l’ će da te odnese suša. I, evo sad, ove godine dobro je, baš dobro rodilo i baš je lepo, ali videćemo šta ćemo i kako ćemo”, kaže Dragan Dacić.

Šljiva bez certifikata

Njegov sin i snaha ostali su na selu, gdje žele nastaviti voćarsku tradiciju.

“Moja deca su tu oko mene. Ja bih želela da oni stvarno isto to jednog dana rade i da budu voćari, jer tradicija je takva da se unazad 100 godina svi bave time. Samo trebalo bi da država malo više poradi na tome i ja mislim da bi bilo to to“, kaže Draganova snaha Danijela.

Srbija ima 49 miliona stabala šljive. Prihod od izvoza je 23 miliona dolara, a najviše je otkupljuju Rusi. Samo sedam posto tog voća se suši ili upotrebljava za džemove.

I pored toga što za ovakvu šljivu, postoji veliko interesovanje Rusa, ona još uvek nema status strateškog proizvoda. Tako nešto povećalo bi proizvodnju i izvoz, a proizvođačima bi omogućilo minimalne zagarantirane otkupne cjene.

Poljoprivrednici ne primjenjuju evropske standarde uzgajanja voća, jer su skupi. Šljivu bez certifikata neće u Evropskoj uniji, kažu u Privrednoj komori Srbije.

Vrzino kolo

“I onda je to vrzino kolo, nedovoljno novca od prodaje, niko neće da ulaže u nove agrotehnike i globalGap standarde bezbednosti hrane, i stalno se vrtimo oko toga i polazimo nekako, dok se ne desi neki veći hazard pa nam vrate robu. Ja neću da kažem da mi ne proizvodimo dobru robu ili voće, ali to moramo da dokumentujemo”, kaže sekretar za poljoprivredu Nenad Budimović.

Otkupljivači ucjenjuju poljoprivrednike jer nemaju hladnjače, zbog čega je otkupna cijena niska. Srpsko tržište je premalo da primi veliki rod šljive, kažu stručnjaci.

“Pa, kad god da seljacima malo više rodi, onda nastaju problemi sa tzv. tržišnim viškovima, jer naše tržište nema dovoljnu širinu da prihvati te tržišne viškove. Naša spoljna trgovina je uglavnom usitnjena, marginalizovana, nema pristup većim kupcima u inostranstvu i dolazi do problema”, objašnjava Miladin Ševarlić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu.

Dok Srbija ne prepozna šljivu kao strateški proizvod, rod će završavati u kazanima. Ove godine, čak 70 posto šljive postat će rakija.

Izvor: Al Jazeera