Dijasporo moja

Jednostavan eksperiment: Provozajte se javnim prevozom u bilo kojoj prestolnici svijeta, koliko će vremena proći prije nego što čujete nekog ko govori vašim maternjim, odnosno nekim od jezika sa Balkana?

Iz svog iskustva mogu da potvrdim – ne dugo, kaže reporter Al Jazeere Marko Pavlović.

Ako ništa drugo, to se može i matematički objasniti. Na teritoriji zapadnog Balkana živi oko 25 miliona ljudi, ali onih koji žive van granica svojih domovina, prema nekim procjenama, ima 10 miliona.

Milijarde dolara

Računica je slijedeća: svaki treći Srbin, Hrvat, Bosanac ili Albanac. Pa nemojte se iznenaditi ako jedan od njih bude upravo osoba na koju ćete naići na bilo kojoj tački na Planeti.

Šta nam predstavlja Dijaspora, a šta mi njoj? Naši reporteri snimili su neke od najautentičnijih priča iz našeg regiona, ali i van njega, sa neponovljivim akterima.

Prva stanica je Srbija, za koju se smatra da ima i najbrojniju dijasporu u regionu. Prema posljednjim istraživanjima 3,5 miliona Srba živi van granica svoje zemlje. Tetke iz Njemačke, ujke iz Amerike ili strine iz Austrije, građanima Srbije prosječno šalju 600 eura godišnje.

Prema procjenama Svjetske banke, to iznosi blizu šest milijardi američkih dolara godišnje. Tragom ove brojke, naš Đorđe Kostić je u selima u okolini Požarevca istraživao – zašto, uprkos tome, dijaspora i dalje radije novac šalje u kovertama nego što se odlučuje da počne posao u Srbiji.

Novi početak

Prema nekim procjenama izvan BiH danas živi između 1,5 do čak 2 miliona ljudi. Najviše ih se tokom rata iselilo u Njemačku i Austriju, dok u Turskoj živi najviše potomaka ranijih iseljavanja.

U ovo doba godine najveći broj njih svoje odmore provodi u prvoj domovini, a reporterka Al Jazeere Dijana Mujanović je u Sarajevu istraživala u kojoj mjeri četiri miliona stanovnika BIH zavisi od novca koje će njihovi potomci iz inostranstva potrošiti- ili im poslati da oni sami potroše.

U periodu kada su zemlje bivše Jugoslavije bile u ratu – Austrija se spremala za članstvo u Evropskoj uniji i 1995. godine postala dio, tada manje porodice. Istovremeno, svoja vrata otvorila je mnogima koji su tražili mir, ili jednostavno, priliku za studiranje ili posao.

Martina Kiseljak nam donosi neponovljivu priču o generaciji amerikanaca hrvatskog porijekla koji svakog leta hrle na otok Susak. Ovo je priča o njihovim uspomenama, propuštenim šansama ali prije svega o novim počecima.

Izvor: Al Jazeera