EU donosi promjene i poljoprivrednicima

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju donijet će promjene i u oblasti poljoprivrede. Carinska ograničenja prilikom uvoza i izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bit će ukinuta.

Hrvatskim farmerima od 1. jula bit će dostupna novčana sredstva iz evropskih fondova za poljoprivredu i razvoj.

Ipak, mnogi od njih strahuju od velike konkurencije i vlastite nespremnosti za evropsko tržište.

Dan poslije kiše, u zapadnoj Slavoniji poljoprivredne mašine miruju, ali ne i seljaci. Pripreme za bescarinski režim i novo, veće tržište, privode se kraju.

U porodici Tomičić, koja se bavi ratarstvom i generacijama uzgaja kamilicu, nadaju se godišnjoj zaradi većoj od 100.000 eura.

„Do sada smo koristili usluge firmi specijaliziranih za izvoz. Tu je morala biti špedicija i carina. I sve to je jedan dio kolača odnosilo drugima“, navodi Josip Tomičić, inače diplomirani inženjer poljoprivrede.

Novac od poticaja

Sada bi mu mogao pripasti cijeli kolač, no za slavlje je rano jer prihodi zavise i od visine poticaja. Problem je što bi oni ove godine mogli biti znatno manji nego ranije.

„Sve što mi želimo je da nam se na vrijeme kaže koliki će biti iznos za jednu godinu i kojeg datuma će biti isplaćen“, ističe Tomičić.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori pitaju šta će biti sa novcem od poticaja. Hrvatska planira zadržati godišnji nivo izdvajanja od 373 miliona eura, dok bi Evropski fond za poljoprivredu i razvoj finansirao 25 posto ukupnog iznosa.

„Ova Vlada nam je sad već uzela iz nacionalnog proračuna i bojimo se da ćemo, nakon ulaska u EU, taj dio iz nacionalnog proračuna potpuno izgubiti i da će nam ostati samo dio iz EU koji je prvu godinu 25 posto, i svaku godinu raste za deset posto“, izjavio je Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

S takvom računicom, hrvatski poljoprivrednici tek bi za sedam godina osjetili pozitivne efekte članstva u EU – ako do tada ne propadnu, kaže Brlošić.

Veliki gubici

Jer procedura je složena i da bi neko dobio poticaj iz fonda, mora znati kako aplicirati.

„Ja već 50 godina sam prošao i nisam baš školovan. Sa osam razreda škole te projekte i to… A neke menadžere, inžinjere, ekonomiste, ne možeš to jednostavno platiti“, kaže Ivan Dijanić.

Po hektaru zemlje mogli bi izgubiti i do 380 eura, navodi novinarka Al Jazeere Nadina Maličbegović koja je boravila u Đakovu.

„Izuzme li se učešće države u finansiranju, ovaj bi seljak, sa stotinu hektara obradive površine, ostao bez 9.500. A gubici su ionako veliki. Vlaga je uništila dobar dio uljane repice.  I trebat će neko vrijeme da se obnovi. Seljaku koji živi od poljoprivrede, poticaj bi dobro došao“, dodaje.

Izvor: Al Jazeera