EU bez dogovora o posrnulim bankama

Ministri finansija Evropske unije nisu uspjeli da postignu dogovor o načinu gašenja posrnulih banaka, kako bi se spriječilo da nanesu štetu široj ekonomiji.

Međutim, da je došlo do postizanja dogovora, to bi predstavljalo još jedan važan korak ka osnivanju bankarske unije, novog regulatornog okvira EU-a osmišljenog sa ciljem da povrati zdravlje bankarskog sektora i tako spriječi ponavljanje dužničke krize u evropskom bloku, prenosi AFP.

“Ističe nam vrijeme, a u pitanju je veoma složeno pitanje”, izjavio je irski ministar finansija Michael Noonan, koji je predsjedavao sastankom ministara finansija.

“Ostvarili smo značajan napredak i razlike su smanjene, ali ključna pitanja i dalje treba da budu riješena”, dodao je on poslije maratonskih razgovora.

Novi sastanak

“Ministri EU-a će se ponovno sastati u srijedu kako bi pokušali da finaliziraju dogovor prije samita lidera EU-a u četvrtak i petak”, dodao je Noonan.

Poslije 18-satnih razgovora, ključni kamen spoticanja bilo je pitanje iznosa doprinosa zemalja i kreditora prilikom gašenja problematične banke.

Noonan je izjavio da je prirodno što pojedine zemlje koje nisu članice eurozone žele veću fleksibilnost, jer one nemaju pristup spasilačkim sredstvima koja dolaze iz Evropskog stabilizacionog mehanizma.

Istovremeno, neke od zemalja eurozone su zatražile dodatne slobode, među kojima je Francuska, dok se Njemačka založila za daleko stroži režim, navode izvori iz EU-a.

Francuska i Britanija tvrde da je umjesto dogovora prema kojem će svi kreditori platiti svoj udio, bolje da oni imaju diskreciono pravo nad tim koga će uključiti.

Postojale su velike nade da će ministri postići dogovor, kojim bi se samo dopunio sporazum koji su ministri eurozone postigli u četvrtak, a tiče se količine novca koju ESM može upumpati u banke kojima je očajnički potreban svjež kapital, bez dodatnog nagomilavanja duga vlada zemalja članica.

Francuski ministar finansija Pierre Moscovici izjavio je da je “devedeset posto posla završeno”, pozivajući se na sporazum o ESM-u o direktnoj dokapitalizaciji banaka.

Do sada su poreski obveznici najviše plaćali za spasavanje država i banaka, a suma se kreće oko 4.500 milijardi eura za period od 2008-2011. godine.

EU je najprije osnovala spasilački fond ESM, težak 500 milijardi eura, koji je u junu prošle godine, kada su se španske banke našle na ivici kolapsa, dobio dodatna ovlaštenja da direktno pomogne posrnulim kreditorima.

Izvor: Agencije