Slovenci ne vjeruju u oporavak bez pomoći
Više od polovine Slovenaca ne vjeruje tvrdnjama svoje Vlade da se zemlja iz finansijske krize može izvući bez strane pomoći, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko Delo.
Na pitanje hoće li Slovenija na kraju, ipak, morati zatražiti međunarodnu finansijsku pomoć, potvrdno je odgovorilo 57 posto ispitanika, 36 posto ih smatra da takva pomoć neće biti potrebna, dok ih sedam posto nije imalo odgovor.
Premijerka Alenka Bratušek, čija je Vlada lijevog centra formirana prije manje od dva mjeseca, u svojim javnim istupima uporno tvrdi da Slovenija neće postati šesta članica eurozone koja će biti prisiljena zatražiti pomoć finansijske “trojke”, te da joj ne treba pomoć, nego dodatno vrijeme za provođenje strukturnih reformi i protukriznih mjera.
Uprkos sniženju kreditnog rejtinga, Slovenija je prošle sedmice na međunarodnom finansijskom tržištu uspjela prodati dvije dolarske obveznice, zaduživši se za 2,7 milijardi eura. Time je na jedno vrijeme otklonila opasnost “kiparskog” scenarija rješavanja krize, osiguravši sredstva za servisiranje kreditnih obaveza i budžetskih potreba u ovoj godini.
Oklijevanje vlasti
Prema anketi Dela provedenoj prošle sedmice, većina građana smatra da slovenska politika previše oklijeva s donošenjem mjera potrebnih za izlazak iz finansijske i ekonomske krize, a 40 posto ispitanika ne vjeruje da će Vlada Alenke Bratušek do roka koji ističe u četvrtak Evropskoj komisiji dostaviti nacionalni reformski program i program finansijske stabilizacije za ovu i iduću godinu.
Riječ je o nizu mjera koje se tiču rezanja budžetskog deficita, sanacije stanja u bankama, prilagođavanja penzionog sistema, tržišta rada, obrazovnog sistema, ali i ustavnih promjena za koje još nije osigurana potrebna politička podrška i parlamentarna većina.
Prema anketi, dvije trećine Slovenaca vjeruju da sadašnja Vlada previše oklijeva s objavom nepopularnih protukriznih mjera u javnosti, iako se o njima dugo govori. Među njima je i podizanje stope PDV-a, čemu se protivi 68 posto ispitanika, ali i daljnje smanjenje plata u javnom sektoru, što podržava 57 posto ispitanika, dok je 35 posto protiv.
No, čak je 94 posto ispitanika ocijenilo da bi prije smanjenja plata u javnom sektoru svoje plate morali smanjiti članovi Vlade i zastupnici u Parlamentu, kako bi ostalima dali primjer.
Izvor: Agencije