Produžen rok Sloveniji za smanjenje deficita

Evropska komisija dala je Sloveniji rok od dvije godine da uskladi budžetski deficit s Maastrichtskim pravilom.

Ono podrazumijeva da budžetski deficit članice Evropske unije ne smije biti viši od tri posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

Komisija je Vladi u Ljubljani iznijela devet preporuka za budžetsku konsolidaciju, a prve mjere treba pripremiti do oktobra.

Preporučene reforme odnose se na rad regulatornih agencija, skraćenja sudskih postupaka, privatizaciju, rješavanje prezaduženih preduzeća, modernizaciju penzionog sistema i povećanje konkurentnosti uz smanjenje plata.

Međutim, Slovenija nije jedina članica eurozone koja je dobila ove ustupke.

“Preporučili smo produženje od jedne godine za Belgiju, Holandiju i Portugal i Francusku, još dvije godine produženja za Poljsku, Sloveniju i Španiju”, rekao je Olli Rehn, evropski komesar za finansije Olli Rehn.

Evropska komisija je novoj Vladi Slovenije, koju je prije dva mjeseca formirala Alenka Bratušek, dala priliku da ubrza najavljene strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju.

Izlazak iz recesije

Rehn je ocijenio da je Vlada napravila napor prema fiskalnoj konsolidaciji, te da zato u sljedeće dvije godine može smanjiti deficit na manje od tri posto BDP-a.

Kako je kazao, strukturne reforme, kada budu provedene, pomoći će Sloveniji da  izađe iz recesije.

Slovenska premijerka Alenka Bratušek kazala je Al Jazeerinoj reporterki Mirjani Hrgi u Ljubljani da je zadovoljna ocjenom Evropske komisije.

“To je tačno ono što smo očekivali, i kad kažu da smo na pravom putu i da se zapravo očekuje još nekoliko poteza da bismo Sloveniju postaviti tamo gdje joj je mjesto”, rekla je Bratušek.

Ona je dodala da Sloveniji neće biti potrebna međunarodna pomoć.

“Dobili smo dvije dodatne godine da budžetski deficit smanjimo na tri posto bruto društvenog proizvoda, ali u te dvije godine nama ne treba ništa dodatno naređivati. Mi smo neke stvari već sami pripremili i uradili. Sada u skladu s tim treba vrlo aktivno i djelovati”, rekla je Bratušek.

Zbog sumnji u to hoće li 900 miliona eura, koliko je procijenila Slovenska središnja banka, biti dovoljno za dokapitalizaciju banaka ove godine, Evropska komisija predlaže da Slovenija za provjeru stanja aktive u bankama odmah angažira strane konsultante, prenosi Hina.

Ti konsultanti  bi, kao predlaže EK, izvršili pregled stanja, posebno u dvjema najvećim bankama, Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) i Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM), koje su u vlasništvu države.

Iako su postojale spekulacije da bi zbog makroekonomskih debalansa Slovenija mogla biti prva članica EU-a koja bi ušla u poseban postupak koji predviđa i globu od 0,1 posto BDP-a, to se nije dogodilo, a Vlada Slovenije dobila je dodatno vrijeme da dokaže da Slovenija može sama riješiti svoje probleme, ocjenjuju slovenski mediji.

Međutim,  dodaju da mogućnost primjene predviđenih sankcija protiv nediscipliniranih članica nije isključena, jer je postupak moguće pokrenuti bilo kada.

Izvori: Al Jazeera i agencije