Utrka za proizvodnju plina u Poljskoj

U Poljskoj je počela utrka za proizvodnju plina pomoću hidrauličkog frakturiranja. To je postupak kojim se u stijenama stvara visoko protočna pukotina, kako bi se oslobodio plin iz škriljca. No, širom Evrope vode se polemike zbog ekoloških posljedica.

U poljima širom Poljske ne traga se samo za plinom, nego i za energetskom revolucijom. Svjetski giganti poput Chevrona i ConocoPhilipsa klade se na poljski plin.

Dug proces

Ali, najveći ulog ima državna naftna kompanija. Urszula Mmeissner, geologinja, kaže: “Moramo skupiti što više informacija o škriljcu kako bismo uspješno eksploatirali plin. Znamo da je dole, samo još moramo razraditi kako ćemo ga izvaditi.”

Hidraulično frakturiranje vodom i hemikalijama razbija stijene škriljca kako bi se oslobodio plin. Proces je dug, proizvodnja je godinama daleko, ali utrka je počela.

Francuska i Holandija su zbog ekoloških razloga zabranile ovu metodu vađenja plina, ali na istoku, baltičke zemlje, Poljska, Ukrajna i Litvanija ovu su tehnologiju prihvatile objeručke.

To su zemlje koje zbog plina zavise od Rusije, koja je, u zimskom periodu, dva puta zavrnula ventile zbog prepirki o cijeni tog energenta.

Ali, čelnik državne naftne kompanije kaže kako nezavisnost od Rusije nije jedini motiv.

Miroslaw Szkaluba, predsjednik kompanije PGNiG, kaže: “Naravno, ako proizvodimo više plina, manje ćemo uvoziti iz Rusije. Ali, poenta je i u raznolikosti energetskih izbora, u kreiranju evropske energetske politike i evropske mreže sa zemljama poput Njemačke i Češke Republike.”

Zabrinutost zbog zagađenja

I u Poljskoj ima protivnika hidrauličnog frakturiranja. To su ljudi poput ekološke aktivistkinje Gazyne Mazanovske, koja ima dvoje djece i živi blizu lokacije gdje planiraju bušenje. Brine se zbog zagađenja.

“Ne želim da zemlja bude uništena. Rođena sam ovdje i znam kako je ovo lijep krajolik. Zato smo se organizirali da ga zaštitimo”, kaže ona.

Za sada se čuju samo glasovi energetskih kompanija, a i želja poljske Vlade je da se oslobodi termoelektrana koje koriste ugalj i Rusije koja ima monopol nad tržištem plina.

Izvor: Al Jazeera