Kipru odobrene tri milijarde eura pomoći

Ministri finansija eurozone odobrili su Kipru prvu tranšu finansijske pomoći.

Reporterka Al Jazeere Katarina Drlja iz Brisela je izvijestila da su ministri dali zeleno svjetlo za Kipar, odnosno za prvu tranšu od tri milijarde eura, o čemu je dogovor postignut ranije.

„Očekuje se da će ministri odobriti i posljednju tranšu finansijske pomoći za Grčku od 7,5 milijardi eura, zemlju koja se još bori za oporavak svoje ekonomije“, rekla je reporterka Al Jazeere.

Ministri finansija eurozone sastali su se u Briselu, kako bi raspravljali o detaljima formiranja bankarske unije.

Još prošle godine Evropska komisija predložila je jedinstven mehanizam nadziranja banaka koje bi vodila Evropska centralna banka (ECB). Tako bi se trebalo regulirati poslovanje banaka u eurozoni, uvesti zajednička zaštita depozita i jedinstveni bankovni mehanizmi. Cilj je ojačati ekonomsku i monetarnu uniju.

Prije sastanka ministri su izjavili kako je potrebno stvoriti bankarsku uniju što je prije moguće, čak i ako bude trebalo mijenjati osnovne sporazume EU-a.

“Moramo se kretati što je brže moguće i imati globalnu bankarsku uniju. To prvo znači usvajanje programa direktiva koji je na stolu: garanciju za depozite, rezoluciju u vezi s mehanizmima i, na kraju priče, integrirano tijelo koje će ostvariti rezoluciju“, rekao je je Pierre Moscovici, francuski ministar finansija.

Osnivanje bankarske unije priotitet je koji Evropska unija mora hitno riješiti. Na to poziva i upozorava cijela svjetska finansijska zajednica, jer bi to moglo riješiti mnoge probleme.

Ne davati olaka obećanja

Njemački ministar finansija Wolfgang Schaeuble zato predlaže dvostruki pristup. Kako je rekao, važeće povelje Evropske unije pružaju osnov za uspostavu novog zajedničkog bankovnog supervizora – ali ne i za tijelo u čijoj bi nadležnosti bilo preuređenje, odnosno likvidacija propalih banaka.

Evropa ne bi trebala žuriti ka osnivanju jedinstvenog bankarskog tijela za gašenje posrnulih banaka, već se najprije fokusirati na saradnju između nacionalnih agencija, izjavio je njemački ministar finansija.

Prema njegovim riječima, osnivanje vlasti za gašenje oslabljenih banaka je jedan aspekt bankarske unije, čiji je cilj stabiliziranje finansijskog sistema eurozone.

Schaeuble je za Financial Times, objavljen u ponedjeljak, izjavio da će Njemačka “bez ikakvih rezervi” razmotriti prijedlog koji je pripremila Evropska komisija za osnivanje mehanizma, a koji će riješiti problem oslabljenih banaka.

“Ne bismo smjeli davati obećanja koja ne možemo održati”, kazao je Schaeuble i dodao da prvobitna predviđanja, prema kojima je jedinstveni bankarski supervizor trebao početi s radom početkom ove godine, ugrožavaju kredibilitet EU-a.

Schaeuble je, također, poručio da bi mehanizam zasnovan na mreži nacionalnih supervizora mogao početi sa radom onda kada bude uspostavljen jedinstveni mehanizam nadzora bankarskog sektora eurozone.

“Mislim da se mnogi blokovi temelja bankarske unije mogu postaviti na mjesto. I mi trebamo raditi na tome, a možda bismo mogli postići dogovor pred kraj ljeta. A teme promjene evropskog sporazuma se mogu kasnije raspraviti. Nijemci postavljaju razumna pitanja, kojima se trebamo baviti, ali nas to ne treba zaustaviti u napretku ostvarenja bankarske unije”, rekao je Jeroen Dijsselbloem, predsjednik Eurogrupe.

Izvor: Al Jazeera i agencije