Superjahte u vrijeme krize

Otvoreno more, sunčan dan i polako osvajanje pučine… Ako imate ovakve ambicije, a pritom i novca, malo je načina da to ostvarite bolje nego da se otisnete u jednoj luksuznoj jahti,  javlja reporter Al Jazeere Emir Nuhanović.

Skupe i velike igračke, postaju još skuplje i veće. Tako tvrdi Herbert Aly, direktor njemačkog proizvođača superjahti Blohm+Voss.

“Potražnja za luksuznim dobrima uvijek je bila u porastu, bez obzira na visinu cijene. Očigledno, još uvijek postoje ekstremno bogati ljudi koji sebi mogu i žele i hoće priuštiti takvo plovilo. Ono što smo mi primijetili u posljednjih 12 mjeseci je da nove superjahte postaju sve veće i veće”, kaže Aly.

Trenutno najveća jahta na svijetu je Eklips ruskog milijardera Romana Abramoviča. Ta jahta  duga je 164 metra, ali, uskoro dolazi još impresivnija.

Uskoro bi u more trebala da zaplovi mega jahta Azam, koja je 16 metara duža od Abramovičevog Eklipsa.

Treća je jahta emira iz Dubaija, a saudijska kraljevska Al Said je četvrta. Sa 147 metara dužine, jahta Topaz emira iz Abu Dhabija je peta.

Stanje u regiji

U zemljama regije, tržište skupocjenih jahti je dosta skromnije, ali i dalje relativno luksuzno.

Crnogorski grad Tivat dobio je luksuznu marinu. 250 vezova u marini je zauzeto, zato će ih uskoro bit duplo više.

Iz Uprave marine kažu kako nove klijente privlače konkurentnijim cijenama.

“Paket usluga koje mi nudimo je i više nego konkurentan. U svakom slučaju jeftiniji od drugih marina u Mediteranu”, kaže Danilo Kalezić iz Porta Montenegra.

I Hrvatska visoko leti u ovoj oblasti.

U Splitu se posljednjih 15 godina održava sajam nautike Croatia Boat Show.

Tu se može vidjeti sve – od malih, brzih glisera, od kojih je najeftiniji 14 hiljada eura, preko jedrilica čije su cijene u stotinama, do velikih katamarana koji se mjere u milionima eura.

A, tu su i jahte. Doduše ne one od 100 metara, ali i ove od dvadesetak su itekako primamljive, javlja Nuhanović.
Sve komande obložene su kožom. U unutrašnjosti su dvije velike kabine, sa bračnim krevetom, zasebnim kupatilima i LCD televizorima.

“Jedna od osnovnih stvari je sunčana paluba…fly bridge, trpeza, dodatni čamac”, ističe skiper Sergej Valerijev.

Opala prodaja

Pored milionskog računa za kupovinu jahte, između pet i  10 posto njene vrijednosti, daje se na godišnje održavanje. Broj ljudi u regiji koji sebi mogu priuštiti ovakav luksuz iz godine u godinu se smanjuje.

To je primijetio i Uroš Goleš, koji kaže kako je prodaja jahti posljednjih godina značajno opala.

“Prije pet godina prodali smo 25, prošle godine tri jahte.”

“Za kupce luksuznih jahti kažu da se dva puta rode. Prvi put kada kupe jahtu, drugi put kada je prodaju. Dodajte tome i nezavidnu ekonomsku klimu i kao rezultat dobijete da je ovogodišnji sajam nautike u Splitu najskromniji u posljednjih pet godina”, javio je Nuhanović.

“Događa se da mnoga svjetska brodogradilišta propadaju. Šezdeset posto više ne postoji”, kaže direktor sajma Vicenco Blagajić.

Ova kriza poslužila je kao lekcija mnogima iz regije da je luksuz poput jahte mač sa dvije oštrice.

Ali, ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, hrvatskim proizvođačima i prodavačima otvara se novo tržište.

Na osnovu toga, organizatori splitskog sajma nautike nadaju se da će ubuduće, mnogo više luksuznih plovila isplovljavati iz njihove marine.

Izvor: Al Jazeera
 


Povezane

Proizvođači luksuznih jahti se ipak nadaju da ima i onih koji svoj novac žele da potroše, a oni im nude opciju da to urade sa stilom. Sve veći broj nekada velikih evropskih brodogradilišta, odlučuje se da svoje poslovanje preorjentiše na proizvodnju super luksuznih jahti, u nadi da će privući rastući broj novopečenih bogataša koji vole […]

Published On 20 Jan 2013

Za super bogate luksuzne jahte predstavljaju pokretne kuće te mjesto za zabavu i opuštanje.

Published On 22 Sep 2012

Luksuzna tržišta pretrpjela su značajne gubitke u godinama krize. Prodaja jahti možda ne ide dobro kao i prije deset godina, ali narudžbe i dalje pristižu. U Monaku se održava najveća evropska izložba velikih jahti.

Published On 22 Sep 2012
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO