EK najavljuje manje mjere štednje

Postavlja se pitanje da li je gotovo sa štednjom u Evropi, s obzirom na to da Francuska i Španija nisu ostvarile željeno smanjenje budžetskog deficita.

Zaduženost članica eurozone raste, no, uprkos tome, pritisak na Pariz i Madrid mogao bi uskoro popustiti, budući da Evropska komisija najavljuje smanjenje oštrih mjera štednje.

Za razliku od Grčke, kiparska tragedija je tek na prvom činu. Ta zemlja mora pronaći 13 milijardi eura kako bi izbjegla bankrot. To je dio dogovora za dobijanje finansijske pomoći.

Priznanje greške

Ministar finansija Kipra Harris Georgiades je rekao: “Priznajemo svoje greške. Spremni smo da ih ispravimo i krenemo naprijed. Druge alternative nema.”

Ali Kipar i druge zemlje poput njega mogu se nadati pozitivnim promjenama. Era rigoroznih mjera štednje bliži se kraju.

Barem ako je suditi prema Evropskoj komisiji, koja je nagovijestila da želi okončati program ograničavanja budžetske potrošnje, koji je doveo do recesije, povećanja nezaposlenosti i usporavanja ekonomskog rasta.

“Ono što zaista vidimo jeste da se sve vrti oko Brisela, koji pokušava da se približi, tako reći, frustriranim građanima Evrope. Iz Brisela se šalju poruke saosjećanja i, što je najvažnije, sprečava se jačanje ekstremističkih političkih stranaka. Dok god se to bude uspješno radilo, evropski projekt će ostati na šinama”, ocijenio je bankarski strateg Tom Vosa.

Promjene politike Evropske komisije pozdravile su i velike evropske ekonomije.

Odličan potez

Španija i Francuska nisu ispunile prošlogodišnje budžetske ciljeve. Sada će za njihovo ispunjavanje imati više vremena. To je, prema analitičarima, odličan potez.

“Cilj da se zaduženost smanji ostaje isti, ali će se do njega putovati sporije, odnosno sporijim tempom. Mislim  da je to pravi lijek u ovom periodu”, stav je ekonomskog analitičara Tobiasa Blattnera.

Demonstranti se možda neće složiti, ali dosadašnje mjere štednje postigle su nešto pozitivno.

Kombinirani fiskalni deficit eurozone je sa 6,5 posto iz 2010. smanjen na 3,7 posto BDP-a prošle godine.

Cijena toga su sve češći neredi i rast nezaposlenosti, što bi se moglo promijeniti, budući da se očekuje veća potrošnja državnih budžeta ekonomija eurozone.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Njemački ministar finansija Wolfgang Schauble poručio da bi bez pomoći Kipar mogao bankrotirati, te naglasio važnost fiskalne discipline.

18 Apr 2013
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO