Vlada Egipta kreditima kupuje vrijeme
Egipat je suočen s ozbiljnom finansijskom krizom. Država se našla u nedostatku stranih valuta pomoću kojih kupuje sirovine poput nafte, plina i hrane.
Nedavno su tri zemlje priskočile Egiptu u pomoć s velikodušnim zajmovima, kako bi se egipatska ekonomija održala na površini.
Međutim, problem je što je Egipat već prezadužen i što se mnogi Egipćani brinu da će novim zajmovima situacija u budućnosti biti još gora.
Dolara u Egiptu je sve manje. Rezerve američke valute spale su na 13,4 milijarde – dovoljno za naredna tri mjeseca hrane, gasa i nafte.
Slamka spasa
Tri zemlje pružile su Egiptu slamku spasa.
Katar je pomogao zajmovima, investicijama i kupovinom državnih obveznica u vrijednosti od osam milijardi dolara.
Kako izvještava Al Jazeerina reporterka Anita McNaught, mnogi Egipćani su se zbog toga zapitali da li bi jedna zemlja smjela imati toliko utjecaja odjednom.
Kontroverzni TV Satiričar Bassem Youssef napravio je horsku predstavu u kojoj ismijava katarsku darežljivost.
Libija i Turska
Pored Katara, i Libija je priskočila u pomoć Egiptu.
U martu, egipatska policija je, nakon vatrenog obračuna u Kairu, uhapsila tri člana režima Muammara Gaddafija. Dvojicu je deportirala u Libiju.
Tri sedmice nakon toga, Libija je u egipatsku Centralnu banku uplatila dvije milijarde dolara. Obje vlade poriču da su dva događaja povezana.
Salwa al Antari je bila u upravnom odboru Centralne banke. Kaže da je malo poznato kako će Vlada iskoristiti nove pozajmice.
“Ovdje nema nikakve transparentnosti. Ako se dugovi samo bace u duboku rupu, to ne služi ničemu i to dodatno komplicira problem u budućnosti”, kaže ona.
Treća zemlja koja, čini se, pomaže Egiptu je Turska, koja će dati pomoć od dvije milijarde dolara, ali pod uvjetom da Egipat prihvati armiju turskih biznismena koji putuju sa premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom, te ako se na tržište Egipta pusti turska roba.
Reporterka Al Jazeere izvještava da se mnogi Egipćani pitaju šta će njihova zemlja dati kao protivuslugu i koju cijenu Egipat treba platiti za sve dolare koje je dobio.
Servisiranje duga
McNaught navodi da postoji još jedan problem: “Egipat mora servisirati raniji dug od 36 milijardi dolara i zato će morati iskoristiti dio ovih katarskih i libijskih dolara.”
“Naposlijetku, to je novo zaduživanje da bi se platilo staro, i što bi vam bilo koji trgovac rekao, to je jako loša situacija”, dodaje ona.
Vlada tvrdi da se uspješno nosi s krizom.
“Suočeni smo sa problemom. Vlada mora nešto poduzeti prije nego bilans računa u banci dostigne nulu”, kaže ekonomski analitičar Abdel Hafez Al Sawi.
Ovim kreditima egipatska Vlada kupuje vrijeme, ključno dobro koje joj je potrebno kako bi svoju kuću dovela u red.
Izvor: Al Jazeera