MMF: Najbolje prognoze Makedoniji i Kosovu

Počelo je proljetno okupljanje globalnih ministara finansija i bankara u Washingtonu.

Tradicionalno, otvaranju zajedničkog sastanka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) prethodi predstavljaje obimnog izvještaja o pregledu ekonomskih kretanja u svijetu za ovu godinu.

Reporterka Al Jazeere Dijana Mujanović, koja prati okupljanje u Washingtonu, dobila je uvid u dokument prije njegovog objavljivanja.

Kako se navodi u izvještaju, globalna ekonomija će u ovoj godini, prema prognozama MMF-a, zabilježiti rast od 3,2 posto, dok će Sjedinjene Američke Države (SAD) ostvariti rast od 1,9 posto, a Kina će ih nadmašiti za gotovo četiri puta, to jest za osam posto.

Prema istoj prognozi, sama Evropa ne može se nadati rastu, a eurozona će zabilježiti negativan rast (0,3 posto).

Inflacija u eurozoni ponovo je pala u martu na 1,7 posto, što je ispod zacrtanog cilja Evropske centralne banke od nešto ispod dva posto.

Dobra vijest je da je inflacija u eurozoni u martu značajno pala u odnosu na 2,7 posto iz istog perioda prošle godine.

Detaljniji podaci su, međutim, ukazali na velike razlike između zemalja, pa je tako inflacija u Njemačkoj porasla na 1,8 posto, dok je u Francuskoj stagnirala na 1,1 posto. Italija je imala istu stopu kao i Njemačka, dok je oslabljena Španija je zabilježila inflaciju od 2,6 posto.

Prognoze za države regije

Što se tiče prognoza za jugoistočnu Evropu – Slovenija i Hrvatska ove godine također se mogu nadati negativnom privrednom rastu (-2 posto i -0,2 posto).

Bosna i Hercergovina jedva da će i zabilježi rast (0-1 posto), dok se prognoze za Crnu Goru, Albaniju i Srbiju kreću u intervalu od jedan do dva posto rasta.

Makedonija i Kosovo dobili su najbolje prognoze za ovu godinu, sa očekivanim rastom od dva do četiri posto, što bi bio rekord u regiji.

Međutim, za Ministarstvo finansija i privrede Srbije, ove prognoze će doći kao osvježenje njihovoj statistici, prema kojoj je za samo prva tri mjeseca ove godine ta zemja uvećala svoj dug za 1,72 milijarde eura.

Zaključno sa prošlim mjesecom, javni dug Srbije popeo se na 19,39 milijardi eura, što predstavlja gotovo 58 posto bruto domaćeg proizvoda. Na kraju prošle godine javni dug Srbije iznosio je 17,67 milijardi eura, što znači da se povećao za 1,72 milijarde eura.

Ukupne direktne obaveze Srbije na kraju marta iznosile su blizu 16,61 milijardi eura, pri čemu je unutrašnji dug bio više od šesti po milijardi eura, a vanjski dug gotovo 10 milijardi.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO