Ministri EU podržali paket pomoći Kipru
Ministri finansija eurozone dali su u petak podršku deset milijardi vrijednom paketu pomoći Kipru, a Evropska komisija je poručila da će pokušati pomoći oporavku kiparske ekonomije kroz učinkovitije korištenje evropskih strukturnih fondova.
Podrška ministara omogućuje nekolicini zemalja eurozone, uključujući Njemačku i Finsku, da u nacionalnim parlamentima zatraže pristanak za trogodišnji paket pomoći, kako bi se sporazum o zajmu s Nikozijom potpisao do 24. aprila.
Prva tranša sredinom maja
Prvu tranša zajma, od kojeg devet milijardi eura daju zemlje eurozone, a jednu milijardu eura Međunarodni monetarni fond (MMF), Nikozija bi trebala primiti sredinom maja.
Kipar je isti dan objavio da razmišlja o tome da ranije iskoristi novac iz strukturnih fondova Evropske unije kako bi podupro posustalu ekonomiju i nije zatražio veći iznos pomoći od eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od dogovorenih deset milijardi eura.
Kiparski predsjednik Nikos Anastazijades kazao je novinarima u Nikoziji da će uputiti pismo predsjedniku Evropske komisije Joseu Manuelu Barrosu i predsjedniku Evropskog vijeća Hermanu Van Rompuyu u kojem će od njih tražiti dodatnu pomoć, s obzirom na tešku ekonomsku situaciju na otoku.
“U pitanju je zahtjev za većom podrškom i finansijskom pomoći naših partnera u EU u srednjoročnoj perspektivi s obzirom na finansijsku i ekonomsku situaciju s kojom se Kipar suočava”, pojasnio je.
“Primjerice, traži se da se pronađe način da se novac iz strukturnih fondova bolje upotrijebi kako bi se pomoglo Kipru”, dodao je.
Namaknuti 13 milijardi
Međunarodni zajmodavci prognozirali su da će se kiparska ekonomija ove godine smanjiti gotovo devet posto, te gotovo četiri posto u 2014., da bi u 2015. ponovo zabilježilo rast.
Novac za strukturne projekte isplaćuje se iz dugoročnog proračunskog okvira EU-a i koristi se za sufinansiranje projekata u manje razvijenim zemljama kako bi se podupro njihov ekonomski rast.
Kako bi pokrio svoje finansijske potrebe tokom iduće tri godine, sam Kipar će morati namaknuti 13 milijardi eura, a veći dio te svote osigurati zatvaranjem svoje banke Laiki te restrukturiranjem Kiparske banke.
Izvor: Agencije