Washington Post: Slovenija na rubu provalije

Kriza na Kipru je, kako se čini, bajata vijest – nova zemlja oko koje se treba brinuti je Slovenija, piše Washington Post.

Slovenija, mala članica Evropske unije (EU), smještena između Italije, Austrije, Mađarske i Hrvatske, ima iza sebe prilično lošu sedmicu, uz skok kamatnih stopa na obveznice na 5,4 posto, usljed strahovanja da će joj biti potrebna međunarodna finansijska pomoć, navodi američki dnevnik.

“Nivo na kojem se trenutno nalaze prinosi na slovenske državne obveznice još je dosta ispod kriznog nivoa. Kamatne stope na Kipru se, recimo, kreću oko sedam posto. Međutim, stope u Sloveniji svakako potpadaju pod ‘opasnu zonu'”, navodi se u tekstu.

Slovenija je postala članica Evropske unije 2004, a domaću valutu, tolar, zamijenila je eurom 2007. Ta zemlja ima malu i otvorenu privredu, zavisnu od izvoza, a tokom većeg dijela protekle decenije bilježila je rast veći od prosjeka eurozone, doduše uz visok nivo javnog duga.

Nenaplativi krediti

Za razliku od većine zemalja koje su se mučile sa kreditima u sektoru nekretnina, Slovenija je imala problem sa kompanijama koje su poslovanje finansirale kroz dug, umjesto kroz kapital. Veliki korporativni zajmovi finansirali su veći dio privrednog rasta ostvarenog tokom decenije, počevši od 2000. godine.

Podaci EU-a pokazuju da je samo u 2007. godini dug privatnog sektora porastao za 23,5 posto, a dug nefinansijskog privatnog sektora za 40 posto. Dobar dio tih kredita proglašen je nenaplativim tokom krize iz 2008. godine.

U prošlosedmičnom izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) navodi se da su, zbog ogromnog broja rizičnih kredita, banke zapale u probleme, pa je obim nenaplativnih kredita u tri najveće slovenske banke porastao sa 15,6 posto iz 2011. na 20,5 posto u 2012. Gotovo trećina tih kredita odobrena je privatnim firmama.

List podsjeća na to da je Slovenija, kao i dobar dio evropskih zemalja, pokrenula program štednje, uključujući kresanje plata u javnom sektoru, kao i socijalnih beneficija u cilju spuštanja budžetskog deficita na 3,5 posto u 2012. Taj cilj je ostvaren, ali samo ako se izuzmu troškovi dokapitalizacije banaka.

„Nakon smjene vlasti i odlaska premijera Janeza Janše, sklonog korupciji, na vlast je došla nova – Vlada lijevog centra, na čelu sa premijerkom Alenkom Bratušek, koja je jasno rekla da joj je važnije da pokrene privredni rast, nego da smanji javni dug“, piše Washington Post i dodaje da bi takav stav premijerke mogao dovesti do pada kreditnog rejtinga, budući da rastu strahovanja u vezi s povećanjem dužničkog tereta, što se odražava i u skoku kamatnih stopa na obveznice.

Paket spasa

Međunarodni monetarni fond (MMF) navodi da Slovenija treba, prodajom obveznica, ove godine pribaviti 2,92 milijarde eura, od kojih bi trećina otišla na dokapitalizaciju problematičnih banaka. Međutim, uz visoke kamatne stope, pribavljanje te količine novca moglo bi se pokazati teškim, navodi list.

U tom slučaju Ljubljana bi se morala obratiti Evropskoj centralnoj banci (ECB), Evropskoj komisiji, MMF-u ili svima zajedno, ne bi li dobila kredit po stopama nižim od tržišnih. Drugim riječima – Sloveniji bi bio potreban paket spasa, piše WP . 

Marko Kranjec, član slovenske Centralne banke i ECB-a, smatra da Sloveniji, ipak, neće biti potreban međunarodni spas, budući da je situacija u toj zemlji mnogo lakša nego na Kipru.

Kiparski bankarski depoziti vrijede skoro 800 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te zemlje, u odnosu na svega 125 posto u Sloveniji.

Slovenski javni dug je prošle godine iznosio samo 52,7  posto BDP-a, a predviđa se da će porasti do maksimalnih 69 posto do kraja 2014. U poređenju sa zemljama sa sopstvenim valutama, kao što su Sjedinjene Američke Države, a pogotovo u poređenju sa zemljama u krizi, kao što je Grčka, to je neznatna suma.

Da Slovenija ima vlastitu valutu, problem bi bilo relativno lako riješiti. Ona je, međutim, nema i zbog toga se nalazi na rubu provalije, zaključuje Washington Post.

Izvor: Agencije